Iako su se federalne i regionalne ruske vlasti od prošle godine pripremale za mogućnost da Krim bude isključen s ukrajinske električne mreže, poluotok nije bio spreman za iznenadnu i potpunu obustavu opskrbu strujom iz Ukrajine. Ranije je Krim dobivao 80% energije iz ukrajinskih nuklearnih elektrana, a samo 20% iz vlastite proizvodnje u termoelektranama, solarnim elektranama i vetrogeneratorima. Što se danas događa na poluotoku koje je ostalo u mraku?
Rezervni izvori napajanja
Lokalne vlasti su uspostavile autonomne izvore napajanja za najvažnije društvene objekte: rodilišta, bolnice, centre za transfuziju krvi, domove za djecu i stare.
Iz Rusije je stiglo 13 mobilnih generatora s plinskim turbinama i preko tisuću dizel-agregata. To je povećalo proizvodnju na poluotoku do 35-40%, što znači do 350 megavata. Međutim, Krimu je u uobičajenom režimu potrebno oko 850 megavata, pa čak i 1 200 megavata u večernjim satima u jesenje-zimskom razdoblju.
Promet i osvjetljenje
Obustavljen je promet trolejbusa, a na Krimu oni ne voze samo po gradovima, nego isto povezuju krimski glavni grad Simferopolj s odmaralištima na obali Crnog mora: s Jaltom i Aluštom. Trolejbusi su privremeno zamijenjeni autobusima.
Radi uštede energije isključeno je ulično osvjetljenje. Obustavljen je rad kotlarnica, jer je vanjska temperatura već dva tjedna oko 15 stupnjeva Celzijusa u plusu, ali se pritom održava centralizirana opskrba vodom i plinom.
Domovi stanovnika Krima električnu energiju su počeli dobivati po restriktivnom režimu. Na primjer, u Simferopolju, u kojem živi preko 400 tisuća ljudi, stanovi svjetlo dobivaju na dva-tri sata, zatim se struja isključuje na šest sati i ovaj režim se ponavlja.
Kompanije, trgovine i škole
Proizvodnja u mnogim kompanijama je morala biti obustavljena, jer se trpe veliki gubici i zasad se ne zna kako ih pokriti. Neke firme su odlučile investirati u kupovinu dizel-generatora. U gradu se i dalje peče kruh, proizvodi se konzervirana hrana i vino. Nastavlja se i proizvodnja u brodogradilištima.
Većina supermarketa i benzinskih pumpi koje su generatore nabavile još u vrijeme prošlogodišnjih isključenja struje danas rade. Ima dovoljno prehrambenih proizvoda i goriva, koje se dovozi trajektom preko Kerčanskog tjesnaca. Male trgovine su radno vrijeme pomjerile u doba dana kada nije potrebno noćno osvjetljenje, a neke radnje u večernjim satima rade uz svjetlost svijeća. Gradski kafići goste pozivaju natpisima: „Uđite kod nas, imamo svjetlo”.
„U našem susjedstvu od pet trgovina radi samo jedna. Navečer su tamo redovi i ne može se uvijek kupiti kruh. Mliječne proizvode ne kupujemo, jer sumnjamo jesu li svo vrijeme čuvani na potrebnoj temperaturi”, kaže Nadežda Rjapko iz Simferopolja.
U većini gradova u školama i vrtićima uveden je izvanredni raspust. U Sevastopolju škole rade, ali djeca počinju s nastavom kasnije, kada se napolju razdani.
Mobilne veze i internet
Na Krimu su isto počeli problemi s mobilnim vezama i internetom. Veza se teško uspostavlja, razgovori se prekidaju. S nekim gradovima veza je već nekoliko dana u prekidu.
U Sevastopolju se akumulatori na stanicama za mobilnu telefoniju dodatno napajaju iz mobilnih dizel-generatora, kako bi se izbjeglo njihovo brzo pražnjenje i kako bi se situacija s telefonskim vezama stabilizirala.
Krimska sela
Najteže su prošla krimska sela. U njima struje nema od nedjelje, 22. studenog, a mnoga ne dobivaju ni plin. Ministarstvo za izvanredne situacije je organiziralo da se u selima postave poljske kuhinje, kako bi ljudi dobivali toplu kuvanu hranu, a narednih dana će početi pristizati dizel-generatori.
Raspoloženje
Neugodnosti koje izaziva energetska blokada značajno su utjecale na to da se stanovnici Krima udruže. U večernjim satima na ulicama krimskih gradova je neobično živo. Ljudi izlaze da se prošetaju, da ne sjede kod kuće u mraku. Posjećuju kafiće... „Ranije smo navečer sjedeli kod kuće za kompjuterom ili smo gledali televiziju, a sada sjedimo zajedno za stolom, igramo društvene igre, razgovaramo”, kaže Evgenija Jurkova iz Sevastopolja.
Kada će stići svjetlo?
Vlasti Krima tretiraju eksploziju na dalekovodima električne mreže kao teroristički napad na civilno stanovništvo. Glavna tužiteljka Krima Natalija Poklonska je inicirala pokretanje krivičnog postupka na temelju člana „diverzija”.
Ukrajinska državna kompanija „Ukrenergo” smatra da je ova situacija izazvana višom silom. To joj daje pravo da ne plaća penale za prekid opskrbe Krima strujom. „Ne treba sumnjati da će svi gubici biti uzeti u obzir. Ruski stručnjaci već vode obračune”, priopćio je gubernator Sevastopolja Sergej Menjajlo. Šteta od porušenih dalekovoda procjenjuje se na 1,9 milijuna rubalja (29 tisuća dolara).
Kompanija „Ukrenergo” već nekoliko puta je pomjerala rokove popravke dalekovoda. Ali stanovnici poluotoka više se uzdaju u uspostavljanje opskrbe električnom energijom preko Kerčanskog zaljeva, što će poluotok povezati s energetskim sustavom Rusije. Ministar energetike Rusije Aleksandar Novak je priopćio da će rokovi za puštanje objekata u rad biti skraćeni i da će prva linija kapaciteta 350 megavata proraditi 22. prosinca 2015. godine, a druga na ljeto 2016. godine, poslije čega će ukupan kapacitet „energetskog mosta” između Krima i kopna iznositi 850 megavata.
Dve nove termoelektrane kapaciteta po 470 megavata bit će izgrađene 2017. i 2018. godine, nakon čega će Krim steći potpunu energetsku neovisnost.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
