Glavna tužiteljica Krima Natalija Poklonskaja, koju podupire Ministarstvo informacija poluotoka, preporučila je krimskim medijima da ne koriste u svojim materijalima riječi ''medžlis'' ili frazu ''Medžlis krimskotatarskog naroda''. Takva organizacija nije registrirana na teritoriju Krima i ne postoji, stoji u pismu Ministarstva informacija, koje je stiglo u uredništvo krimskih i sevastopoljskih medija.
Ta preporuka od glavne tužiteljica stigla je u državno tijelo 21. rujna, dan poslije nakon što je bivši i sadašnji predsjednik Medžlisa Mustafa Džemilev i Refat Čubarov (i jedan i drugi ne mogu ući na teritorij RF) organizirali blokadu od strane Ukrajine na kontrolno-propusnim mjestima s Krimom. Teretna vozila s ukrajinskom komercijalnom robom prestali su propuštati u republiku. Zajedno s njima blokadu drže i zastupnici Vrhovne Rade Ukrajine, predstavnici Desnog sektora (u Rusiji zabranjene stranke – RBTH), građanski aktivisti te snage specijalnih odreda. Već su napravljene dvije linije ''obrane''. Od check-pointa stoji velika kolona kamiona s potpunim kompletom dokumenata, neki od njih su odlučili krenuti nazad, kako im roba koju prevoze ne bi propala. Oni koji se nisu htjeli vratiti, digli su šatore.
Što žele
Kako će se izbori u Donbasu odraziti na ukrajinski konflikt? Lideri samoproglašenih republika na jugoistoku Ukrajine izdali su odluke o održavanju lokalnih izbora. |
Kako je pojasnio za RBTH Nariman Dželjanov, prvi zamjenik predsjednika Medžlisa, demonstracije nemaju vremensko ograničenje te se njezini ciljevi mogu odrediti zahtjevima upućenim Moskvi: ''oslobođanje ukrajinskih političkih zatvorenika'', koji se nalaze u RF, ''ukidanje ilegalnih prepreka za rad krimskotatarskih i ukrajinskih medija'' na Krimu, ''obustava neutemeljene istrage protiv krimskih Tatara'', promjena zakona o slobodnoj ekonomskoj zoni ''Krim'' (koji je legalizirao i pojednostavio trgovinu s poluotokom) i transparentne trgovinske sheme. ''Da se ne trguje onako kako se trguje danas, kad se u većini slučajeva ilegalno uvozi roba te na tome zarađuju dužnosnici i biznismeni kako u Ukrajini, tako i u Krimu'', govori Dželjalov. Isto tako, dodao je da službeni Medžlis, koji trenutno broji 30 ljudi, nije donosio odluke o blokadi te da oni, koji se nalaze na Krimu, nemaju nikakve veze s tom akcijom: iza nje su ljudi koji se ''prisiljeno ili dobrovoljno nalaze na dijelu Ukrajine''.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko već je podržao akciju, rekavši da doprinosi obnovi državnog suvereniteta Ukrajine nad poluotokom. Ukrajinski graničari i MUP su, prema njegovim riječima, dobili naredbu da osiguravaju red i mir. U Medžlisu su, pak, preporuke medijima krimske glavne tužiteljice prihvatili kao odgovor na blokadu te ih nazvali ''dječjim šalama''. ''Krimski mediji nas u većini slučajeva nisu spominjali u pozitivnom ključu, tako da je nama svejedno'', govori Dželjalov.
Medžlis se ne kani registrirati ni kao javna organizacija u Rusiji (u Ukrajini od ožujka 2014. ima status nacionalnog predstavničkog organa): ''To je principijelni trenutak. Medžlis i naš nacionalni kongres su predstavnički organi čitavog narod. Pravo na te strukture jamči se u deklaraciji UN-a o pravima starosjedioca''.
Očigledna veza
Na samom poluotoku ne žele nikako reagirati na akciju s kamionima, priznao je Ruslan Baljbek, zamjenik predsjednika Savjeta ministara Krima. Jedino što će u dogledno vrijeme napraviti krimske vlasti – u potpunosti zamijeniti ukrajinsku robu ruskom. ''Krim ne ovisi o ukrajinskim proizvodima, od Ukrajine je išlo oko 5-6% prehrambenih namirnica. Za Krim takav plan ima više politički karakter, neće biti nikakve štete za ekonomiju regije'', izjavio je i dodao da će najgore proći, čini se, Hersonska oblast (Ukrajina).
Direktor Instituta za ekonomiju Ruske akademije znanosti ne dijeli optimizam vlasti s poluotoka: ''Zamjena robe unutarnjom proizvodnjom već aktivno traje, no bilo koja blokada zahtijeva daljnju inflaciju, veza je ovdje očita. Cijene će rasti''. Ipak, ne osjeća se da će blokada trajati još dugo. U samoj Ukrajini ne gledaju jednoznačno na te demonstracije'', govori Vadim Karasev, direktor ukrajinskog Instituta za globalne strategije. Uvjeren je da je glavni cilj krimskih Tatara bio vratiti temu Krima na kartu međunarodne politike, iz koje je polagano počela odlaziti. Tako se Kijev treba potaknuti na odlučnije djelovanje.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu