Danas i prije stotinu godina: Mali narodi Rusije (FOTOGRAFIJE)

Kunstkamera; Aleksandr Piragis/Sputnik
U Rusiji još uvijek ima dosta naroda s vrlo malim brojem predstavnika. Nekima od njih čak i na rubu nestanka polazi za rukom sačuvati svoj jezik i običaje.

Status malih naroda u Rusiji imaju one etničke zajednice koje ne broje više od 50 000 ljudi. Službeno u Ruskoj Federaciji ima 47 malih naroda (od ukupno 190 različitih etnosa) i svi oni uglavnom žive na ruskom sjeveru i ruskom Dalekom istoku. Kako se oni u uvjetima globalizacije bore za očuvanje svoje kulture?

Nivhe

Za autohtone žitelje otoka Sahalin priča se da su najtajanstveniji narod na svijetu. Dugo su živjeli u izolaciji, njihovo porijeklo još nije ustanovljeno, a jezik nema sličnosti ni s jednim drugim jezikom. Danas u Rusiji ima oko 4 500 pripadnika naroda Nivhi. Mnogi od njih govore kako materinji jezik, tako i ruski.

Itelmeni

Stanovnici zapadnog dijela Kamčatke stoljećima se bave ribolovom i klanjaju se duhovima prirode, mada su primili kršćanstvo u 18. stoljeću. Naravno, imaju i šamane. Točnije, šamanke. Kod Itelmena ta uloga obično pripada ženama. U Rusiji živi ukupno oko 3 000 Itelmena i to većinom u Korjačkom autonomnom okrugu poluotoka Kamčatka. Itelmenski jezik se uči u školi, na njemu se izdaju i lokalne novine, ali ga samo starija generacija doživljava kao materinji, a i djeci se obično daju ruska imena.

Nagajbaci

Možda ste čuli da na Uralu, u Čeljabinskoj oblasti, ima nekoliko naselja s europskim nazivima? Pariz, Berlin, Lajpcig i oblasni centar Feršampenuaz. Naselja su tako nazvana u čast pobjede u ratu protiv Napoleona, gdje su se posebno istaknuli ovdašnji kozaci nagajbačke nacionalnosti. Oni i danas žive uglavnom u tim mjestima. Ima ih svega desetak tisuća.

Nenci

Ovo je najveći među malim narodima Rusije. Od Kolskog poluotoka do Tajmira živi oko 45 000 Nenaca (ponekad se za njih koristi i naziv Samojedi). Bave se uzgajanjem irvasa i sa zadovoljstvom svakoga pozivaju da se upozna s njihovom kulturom u Centru arktičkog turizma u Narjan-Maru, glavnom gradu Neneckog autonomnog okruga. Najodaniji pratitelj nenecke obitelji je bila i ostala samojedska lajka. Ti psi su grijali djecu u čumu (tradicionalnom konusnom šatoru od irvasove kože).

Seti

Ovaj narod ima oko 10 000 predstavnika, s tim što veći dio živi na teritoriju današnje Estonije, dok je u Rusiji ostalo svega 300 ljudi u Pečore u Pskovskoj oblasti. Seti smatraju da psovke privlače zle duhove i zato u njihovom jeziku nema vulgarnih riječi. Za razliku od Estonaca koji su luteranci, Seti su pravoslavni u obje zemlje, ali su djelomično sačuvali i paganske običaje, tako da se u Rusiji za njih govorilo da su "poluvjernici". Danas pskovski predstavnici ovog naroda govore ruski i imaju ruska imena, ali i dalje u svojoj oblasti održavaju etnokulturne festivale.

Udegejci

Autohtoni narod Primorja živi kompaktno u nekoliko sela na sjeveru regije. Smatra se da je centar njihove kulture selo Krasni Jar na teritoriju nacionalnog parka Bikin. 1500 ljudi se izjašnjava da su po nacionalnosti Udegejci, ali manje od stotinu njih poznaje jezik svojih predaka. a druge strane, Udegejci su sačuvali vjeru u duhove prirode i u moć šamana. Oni vjeruju da su nastali od tigra.

Eveni

Za ovo autohtono stanovništvo Jakutije i Kamčatke u staroj literaturi se koristio naziv Lamuti, što znači "ljudi mora". Eveni se tradicionalno bave ribolovom i odgajanjem irvasa. Svakom novorođenčetu se dodjeljuju irvasi koji se zatim tretiraju kao njegovo vlasništvo, a djevojke ih dobijaju u miraz. Pripadnici ovog naroda još uvijek žive kao nomadi i poštuju duhove prirode. U Rusiji živi oko 20 000 Evena.

Čukče

Čukče

Čukča ima ukupno 16 000, od toga 13 000 živi na Čukotki, a ostali su na Kamčatki, u Jakutiji i Magadanskoj oblasti. Ranije su smatrani za neobično ratoboran narod koji je neprekidno napadao susjede – Itelmene, Jukagire i Korjake, otimajući im irvase. Naročito su dobro rukovali lukom i strijelom (uzgred, u Drugom svjetskom ratu mnogi Čukče su se proslavili kao izvrsni snajperisti). Danas žive mirno i uglavnom uzgajaju irvase, a "silu" primjenjuju samo u lovu na morževe.

Hanti

Hanti

Naziv ovog naroda potječe od riječi "čovjek". Od 30 000 ljudi, koliko ih ukupno ima, dve trećine žive u Hanti-Mansijskom autonomnom okrugu u Zapadnom Sibiru. Čuvaju svoju autentičnu kulturu, svoja vjerovanja (šamanizam) i svoj jezik. Hanti koji se bave lovom obično imaju dvije kuće – jednu stalnu i drugu mobilnu, nalik na jurtu. Stalne kuće se ni po čemu ne razlikuju od običnih ruskih seoskih kuća.

Mansi

Mansi

Oni su najbliži srodnici i prvi susjedi Hanta. Ima ih 12 000, imaju svoj jezik, ali više od polovice Hanta u međusobnim kontaktima govori ruski. I njihov naziv potječe od riječi "čovjek". Hantijski i mansijski jezik su u srodstvu s mađarskim. Za razliku od Hanta, Mansi većinom žive kao nomadi i uzgajaju irvase. Ova dva naroda se razlikuju i po tome što Hanti radije žive u šumama, a Mansi u tundri.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće