Ljudi tajge: Kako žive mali starosjedilački narodi na Altaju (FOTO)

Fond Nikolaja Rastorgujeva
Potomci starih nomada čuvaju svoj jezik i običaje i vjeruju u iscjeljujuću moć tajge, iako su odavno primili pravoslavlje.

Etnografi za Republiku Altaj u Sibiru kažu da je "raskršće civilizacija". Tu i danas živi veliki broj malih naroda, potomaka drevnih nomada. O životu mnogih od njih znanstvenici malo znaju, s obzirom na tešku dostupnost mjesta na kojima žive. Altaj je prekriven planinama i šumama, a naselja su veoma udaljena jedno od drugog. Vjerojatno je upravo to omogućilo narodima da sačuvaju sjećanje na svoje korijene.

U ljeto 2019. godine tim "Fonda za potporu filmu, radiju i multimediji Nikolaja Rastorgujeva" izveo je etnografsku ekspediciju na Altaj s ciljem da sazna više o tamošnjim žiteljima i o tome kako su uspjeli sačuvati svoj jezik, običaje i vjerovanja.

Najvažniji pojam za Altajce je "seok", tj. rod. Svi izvorni Altajci pamte svoje seoke i poštuju običaje koji se vezuju za njih. Primjerice, poštovanje starijih, poštovanje roda, zajednička briga o nemoćnim rođacima, okupljanje na pogrebima i svadbama. Također se zadržala zabrana braka među članovima istog roda.

Altajski narodi Telengiti i Teleuti, koji žive na jugu republike, bliže granici s Mongolijom, potomci su drevnog turkijskog plemena Tele.

Kraj Bidinov, zaslužni učitelj Rusije i pisac, još 1966. godine je na Altaju osnovao kružok za proučavanje lokalne povijesti, a zatim je formiran i muzej povijesti Telengita u selu Kokorja u blizini rusko-mongolske granice. "Ako ne poznaješ povijest svog naroda, nisi nitko", kaže on. "Naši očevi i djedovi su vršili obrede naših predaka i učili svoju djecu da poštuju svoj kraj. Za nas Altaj nije samo doovina. Altaj je Bog, tvorac i stvaratelj. Čovjek ne može ignorirati zakone prirode."

Tradicionalna vjera altajskih naroda bilo je poštovanje duhova prirode. U znanosti se to naziva tengrijanstvo. Altaj je živi duh, a zemlja posjeduje pamćenje i razum. Iako je na Altajce pravoslavlje izvršilo dubok utjecaj (ovi narodi su primili kršćanstvo još u 19. stoljeću), oni još uvijek prakticiraju šamanizam. Šamani su obrede vršili čak i u sovjetsko doba; istina, činili su to u tajnosti. "Šaman može pomoći svakome. To je čovjek s nadnaravnim karakterom. On služi narodu, povezuje niži i viši svijet. On može samo sjedeći kod kuće u mislima obići cijeli svijet. Sa šamanom se ne smije prepirati", kaže Bidinov.

Vjačeslav Čeltujev je šaman iz šamanske loze. "U mom su rodu svi šamani. To se ne uči, to nije škola", kaže on. "Kada sam imao 16-17 godina, počela su mi stizati upozorenja [od duhova]. U to vrijeme još ništa nisam znao, plašio sam se toga, čak sam se bojao spavati, jer mi je sve dolazilo noću. Ranije bi me odavno zatvorili u ludnicu, a ja sam znao cijelu budućnost te sam upozoravao ljude."

Dobrinja Satin se bavi tradicionalnom altajskom glazbom. "Moj instrument se zove topšur, on je atribut kajčija, pjevača koji pripovijeda altajske epove. Instrument narodnom pjevaču pomaže da postigne svojevrstan trans. Naši epovi su vrlo dugi. Prije izvođenja pjevač moli instrument da mu pomogne i tada ga topšur prenosi u taj svijet."

Na sjeveru Altaja žive Kumendici, Tubalari i Čelkanci, turkijski narodi ugro-finskog porijekla. Oni sebe nazivaju "ljudima tajge". Čelkanci i dalje koriste tradicionalne načine ribolova.

Marija Kizajeva: "Naši preci Tubalari bavili su se zemljoradnjom. U sovjetsko doba je postojao plan: kolhozu treba predati toliko i toliko krumpira, cikle, sremze. Sjećam se kako je mama štavila kožu i pravila mi kaput, bundu, kapu. A ako bi se dogodila neka nesreća, oni bi od planina tražili pomoć. Preci su vjerovali u tajgu, i ja u nju vjerujem."

Ivan Čerlojakov, učitelj povijesti i poznavanja društva u selu Tondoška, 120 kilometara istočno od Gorno-Altajska. "Naše selo je mjesto u kojem žive Kuzeni. Oni vjeruju da su potomci ljudi koji su se u vrijeme svjetskog potopa spasili na splavi. Ona je pristala uz vrh Salopa i, kako se voda povlačila, Kuzeni su se naselili po njegovim padinama. "Čerlojakov kaže da su pokršteni Altajci imali dosta tešku sudbinu. "Za Ruse su oni i dalje bili Altajci, a za Altajce oni to više nisu bili. I zato su kršteni Altajci željeli pokazati da su veći Rusi od samih Rusa, pa su im se Rusi podsmjehivali."

Osim malih naroda, na Altaju živi i nekoliko starovjerskih zajednica. Jedna od njih nalazi se u Ujmonskoj dolini, gdje se bave uzgojem jelena.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće