Za probnu vožnju izgrađenim dijelom mosta i upoznavanje sa svim onim što još treba učiniti prije nego što građevinski pothvat stoljeća kojim je krimski poluotok spojen s ostatkom Rusije bude okonačan (završetkom željezničkog mosta planiranog za kraj iduće godine) blogeri su odabrali reprezentativni model domaće automobilske industrije "Ladu XRAY".
Sergej i Rustam su na Krimski most stigli iz pravca Tamanjskog poluotoka novoizgrađenim, moderno uređenim pristupnim putem s četiri trake, dugim 40 kilometara, koji još uvijek nije završen, ostavljajući iza sebe nepregledne tamanjske vinograde, od čijeg se grožđa prave najbolja ruska vina. Kako kažu, nakon što prijeđu 19 kilometara dug most, izaći će na drugu, također novoizgrađenu pristupnu prometnicu, dugu devet kilometara, koja vodi ka Simferopolju i izbija na autoput Tavrida.
Po njihovoj slobodnoj procjeni, kada cestovni prijelaz preko Kerčanskog tjesnaca bude pušten u promet, bit će im potrebno 20 minuta da prijeđu preko mosta (maksimalna dozvoljena brzina na mostu i pristupnim cestama bit će 90 km/sat, iako je projektna brzina, pri kojoj se može jamčiti sigurnost, za ovu kategoriju mostova 120 km/h).
Sergej i Rustam znaju sve o Krimskom mostu, beskrajno su zabavni i ponosni na "čudo od mosta". Kažu da su tek nedavno saznali da je u njegovoj gradnji angažirano 10 tisuća radnika iz cijele zemlje koji su već gradili objekte za Olimpijadu u Sočiju, Univerzijadu u Kazanju ili čuvenu Bajkalsko-amursku željezničku magistalu. Zapanjujućim statističkim podacima treba dodati i brojku od tisuću projektanata, kao i da je ukupno bilo izrađeno 74 različita projekta mosta.
Mostovi se najčešće grade tako da se krene s dvije obale i onda na sredini okonča posao, a ovdje je sve bilo drugačije, jer nije bilo suviše vremena. 19 kilometara dug most "razbijen" je na osam dionica koje su udarnički istovremeno podizane. O kakvom je podvigu riječ najjasnije će biti ako se u vidu ima da na ovom terenu, koji karakterizira surova zimska klima, olujni vjetrovi godišnje pušu barem mjesec dana u kontinuitetu, rušeći sve pred sobom. Na blogere je još nešto ostavilo snažan dojam - ogroman broj šipova zalivenih betonom čiji su metalni zidovi debljine i do 4 centimetra, što se može mjeriti s protuoklopnom zaštitom na tenkovima. Najdublje pobodeni šip nalazi se na dubini od 105 metara, a da bi se to slikovitije dočaralo, treba reći da je toliko visoka zgrada od 35 katova.
Izuzetno visoka i sigurna zaštitna ograda ima zadatak spriječiti sve fatalne posljedice pri eventualnim nesrećama. Na nekim dijelovima još uvijek nije podignuta, pa Sergej i Rustam očekuju da će iz vode iskočiti bar neki od onih silnih dupina koji su se u Kerčanski zaljev preselili otkad je gradnja mosta počela. Zanimljivo je da izgradnjom ne da nije narušena životna sredina, nego je broj dupina u pojedinim trenucima bio, kako su stručnjaci tvrdili, preko tisuću. To se dogodilo na neobičan način, tako što se na potpornim stupovima lijepila i množila morska vegetacija, pa su tako za školjkašima i školjkama i njihovim mekanim dijelovima kao svojom hranom došle prvo ribe, čiji se broj udeseterostručio, a za njima i dupini.
Upravljanje prometom na mostu bit će u potpunosti automatizirano. S periodično postavljenih pametnih zaslona vozačima će stalno stizati obavijesti, upozorenja i savjeti, da, recimo, smanje brzinu, paze na led, i sl. Iako zasad bez takve pomoći, blogeri na lijevoj strani ostavljaju moćne, iako u obimu od 70 posto dovršene raspone željezničkog mosta, i stižu na cestovni luk Krimskog mosta.
Koliko je zapravo elegantna i lijepa ta ogromna bijela konstrukcija teška nekoliko tona, na čijoj se površini mogu smjestiti dva nogometna igrališta, o čemu smo ranije iscrpno pisali, tek se sada, na video-snimci može sagledati u potpunosti. Sergej se prošetao ispod luka, dok su mu se tenisice lijepile za svježe postavljen asfalt, svjestan da to nitko više neće moći učiniti, iz jednostavnog razloga što tijekom gradnje pristup mostu nije dozvoljen, a kasnije će tu prolaziti isključivo motorna vozila.
Prizore koji su se pred njim ukazali, sivo Azovsko more s jedne, i Crno more u zelenim tonovima s druge strane mosta, mogao je samo usporediti, kako je rekao, s pejzažima na čuvenim platnima Ajvazovskog.
Dodajmo još da se točan datum otvaranja Krimskog mosta ne zna i da se govori o razdoblju od 18. od 20. svibnja, kao i da će promet biti otvoren za osobna vozila i autobuse, a da će teretnjaci pričekati listopad i kraj turističke sezone.
Blogeri su napustili prijelaz preko Kerčanskog tjesnaca koji sav miriše na asfalt (strojevi su sve vrijeme obavljali završne radove) istom prilaznom prometnicom kojom su i došli, samo u suprotnom smjeru, krećući se prema Krasnodarskom kraju i odajući građevincima za tu cestu, kao i za Krimski most u cjelini, sva moguća priznanja za obavljen posao.