U mravinjaku: Ruski fotograf pravi nevjerojatne fotografije mrava koristeći njihovu radoznalost

Legion Media
Ozljeda kralježnice prisilila je hrabrog polarnog istraživača i meteorologa da se povuče u svoj rodni Sankt-Peterburg. Vezan za ograničen prostor svog doma, Andrej Pavlov je eksperimentirao s digitalnim fotoaparatom koristeći mrave kao modele. Uz pomoć kamere, ljubavi i velikog strpljenja stvorio je pravo čudo.

Andrej Pavlov na zemlju raširi deku i smjesti se u blizini mravinjaka kako bi promatrao dnevne aktivnosti njegovih stanovnika. Na taj način upoznaje mravlje navike, što oni vole, a što ne vole, kao i unutarnju organizaciju mravljeg društva.

"Pred našim očima se odvija život pun užurbanosti. Ako izlaze van, teško možemo vidjeti tko je tko. Ali kada se vraćaju, sve možemo shvatiti iz toga što nose: ovaj smiješni s velikim trbuhom mora da je mljekar koji se vraća iz 'mužnje' lisnih uši. Lovci nose gusjenicu, jer im je potrebno puno bjelančevina da nahrane svoje voljeno potomstvo."

"Proučavao sam rezultate koje postiže digitalna fotografija na jednom četvornom metru trave pored moje seoske kuće zajedno sa svim sićušnim stanovnicima. Fascinirali su me. Upravo mravi su mi pomogli da prebrodim kritičnu situaciju", kaže Pavlov.

Fotografu su bile potrebne tri godine da uspostavi kontakt sa stanovnicima mravinjaka i usavrši vještine "redatelja" koji je odgovoran za dobrobit i učinak svojih "glumaca".

Fotograf koristi prirodnu radoznalost koja je mravima urođena. On samo postavlja dekor tamo gdje se mravi nalaze ili, pak, postavlja mrave na svoju scenografiju i dodaje neku pozadinu. A mravi ne mogu odoljeti a da svojim nožicama ne ispitaju postavljene objekte.

Andrej Pavlov kaže da su mravi vrlo inteligentni. "Tijekom 150 milijuna godina svoje povijesti ova biološka civilizacija je razvila veliki broj ekoloških načina da održi život i brojne strategije opstanka. Zasad se ne zna koja će se civilizacija pokazati održivijom: ljudska ili mravlja."

Istraživači koji proučavaju mrave slažu se s fotografom. "Mravi imaju strogu podjelu rada. Nekoliko dana nakon što napusti čahuru, mrav-radnik može izabrati profesiju", kaže u intervju za ruski časopis Anatolij Zaharov, doktor bioloških znanosti koji se bavi proučavanjem mrava.

"Mravi imaju prave škole. [...] Prvo ženka položi jaja. [...] Kada se mrav rodi, o njemu se brinu posebne 'tete čuvalice'. Jedan novorođeni mrav u prosjeku ima 2-3 tete čuvalice koje mu pomažu da izađe iz čahure, hrane ga i čiste. U tom su smislu mravi superiorniji od ljudi, jer mi imamo vječiti problem s nedostatkom vrtića", kaže znanstvenik.

"Crveni šumski mrav, poznat i kao Formica rufa, savladao je sve prepreke i dostigao razinu društvene suradnje koja je za druge zemaljske oblike života još nedostižna. Ovu činjenicu, iako nerado, priznaju i znanstvenici ljudske vrste", piše u opisu projekta na web-stranici fotografa.

"Kod njih su djetinjstvo i obrazovanje osigurani. Izbor profesije je slobodan. Individualnost se poštuje i talent priznaje. Starost je dostojanstvena. Individua ne može zamisliti život bez obitelji i za nju je spremna položiti svoj život (što je za mnoge ljude razumljivo). Kako bi se postigao zajednički cilj, spremni su na suradnju i s diletantima i s onima koji su im ravni po sposobnostima i intelektu, što ljudi, nažalost, još uvijek nisu postigli", opisuje Andrej Pavlov život u mravinjaku.

Pročitajte i: Nastoji stvoriti čudo: Kako sibirska slikarica kombinira fotografiju i slikarstvo

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više