"1960-ih je pukovnija koja je čuvala Kremlj imala posebnu diviziju, zvanu 'lovci na vrane'", prisjeća se (poveznica na ruskom jeziku) Kirill Voronin, glavni ornitolog Kremlja. "Vojnici iz ove jedinice su istjerivali vrane iz tavana zgrada Kremlja, zatvarali otvore i prozore, sprečavajući vrane da se probiju i gnijezde na tavanima. Kakva je to borba bila!"
Golubovi, čavke, ali uglavnom vrane, koje su toliko brojne u Moskvi, mogu bili prava glavobolja za ljude koji održavaju Kremlj. Ptice uzimaju cvijeće i sjemenke iz vrtova Kremlja te prenose bolesti. Još jedan problem je njihov izmet: tornjevi Kremlja imaju zamršene arhitektonske ukrase, visoke strme kupole prekrivene pločicama, s crvenim zvijezdama na vrhu. Čišćenje tih obilježja je velik posao - lakše je otjerati vrane odatle. Zbog toga su 1980-ih sokolovi unovačeni za čuvanje Kremlja. Kako prikladno - ptice grabljivice su se s Kremljom i njegovim stanovnicima povezivale od predrevolucionarnih dana.
"Talijanski izaslanik Calvucci skicira omiljene sokolove cara Alekseja", 1889., Aleksandar Litovčenko (1835.-1890.)
Wikipedia"Mora postojati vrijeme za rad, a postojat će i sat vremena za zabavu", napisao je car Aleksej I. 1656. u priručniku koji je osmislio za sokolare na svom dvoru. Rekavši to, mladi je car naglasio da su za plemića rad i zabava jednako važni. Za Alekseja je glavni sport bilo sokolarstvo. Lov s pticama je bila uobičajena zabava za europske kraljeve u srednjem vijeku, koja je u Rusiji također bila popularna od 15. stoljeća; i Ivan Grozni je lovio sa sokolima.
Car Aleksej je na svoj hobi trošio nevjerojatnih 120 tisuća rubalja godišnje. Tada je u Moskvi gradnja skromne kuće koštala samo 10 rubalja, dok je kakav visoki plemić, koji je posjedovao gradove i sela, godišnje mogao zaraditi oko 10 tisuća rubalja u porezima, najamninama i trgovini.
Car je zapošljavao profesionalne sokolare, koji su pripadali plemstvu i bili vrlo dobro plaćeni; posjedovao je avijarije za sokole i vrlo je često odlazio u lov u moskovske šume. Svake je godine za potrebe cara kupljeno preko 100 novih ptica grabljivica. U Moskvi još uvijek postoje dva toponima koja se vežu uz sokolove: rajon Sokolniki, gdje se davno nalazilo najdraže Aleksejevo lovište, i rajon Sokolinaja gora, gdje se nalazio jedan od avijarija. No u tim vremenima sokolovi nisu služili kao čuvari: bili su vrlo skupi i smatrali su se plemićkim poklonom.
U početku su čuvari Kremlja pokušavali otjerati vrane pomoću prethodno snimljenog glasanja sokola, ali su se, kako kaže ornitolog Voronin, pernati lešinari ubrzo naviknuli na te zvukove pa se djelotvorno pokazalo samo korištenje pravih ptica. Prvo su se koristili sokolovi, no uskoro su ih zamijenili jastrebovi.
Kada sokol lovi, on se uspinje visoko na nebo te se zatim obrušava na plijen i ubija ga svojim kandžama. Ako promaši, pokušava ponovno. U gradskim uvjetima to može dovesti do gubitka ptice: ako sokol promaši svoj cilj i zabije se u zgradu ili tlo, ili ako se izgubi u gradu - Kremlj se nalazi u užurbanom i glasnom centru grada, gdje buka može preplašiti pticu - uz to su sokolovi komplicirani i skupi za držanje u zatočeništvu - dobar sokol može koštati na desetke tisuća dolara.
Danas Kremlj čuvaju jastrebovi - za njih su vrane prirodni plijen, dok sokolovi uglavnom love glodavce, a ne vrane. Za razliku od sokolova, jastrebovi love tako što se skrivaju u krošnji drveta i čekaju da se plijen pojavi, nakon čega iznimno brzo preskoče 20-30 metara, što je prikladnije za ograničeni prostor unutrašnjeg Kremlja. O jastrebovima je jednostavnije brinuti, lakše se priviknu na svoje čuvare i koštaju znatno manje (15-20 tisuća rubalja/140-220 dolara).
"Kada prilikom patrole područjem Kremlja ugledamo vrane, puštamo svoje jastrebove", kaže Voronin. "Kad jastreb uhvati vranu, prilazimo mu i nudimo nešto ukusnije, poput mesa prepelice." Vrana može prenositi bolesti koje su opasne za jastrebove, stoga je važno osigurati da lovac ne jede svoj plijen. Zdravlje kremaljskih ptica se redovito prati. One imaju GPS lokatore pričvršćene za perje na repu i mala zvona na nogama. Ona su tu zbog vrana - one komuniciraju uglavnom pomoću zvuka, pa, kada čuju zvuk zvona, znaju da ovdje postoji lovac koji kontrolira područje i zato odlaze - glavni cilj jastrebova nije lov na vrane, već to da ih drže podalje od Kremlja.
Lovac jastreb se obučava oko šest mjeseci prije no što se može procijeniti je li u stanju loviti. U zatočeništvu je životni vijek jastrebova nešto duži od onoga u divljini, jer se jastrebovi u zatočeništvu redovito hrane, njeguju i čuvaju. Jastrebovi obično "rade" između 10 i 15 godina, dok su u stanju učinkoviti loviti, a zatim odlaze u mirovinu. Najstarija kremaljska sokolica po imenu Alfa je u službi već preko 20 godina. "I ptice se mijenjaju s godinama", kaže Voronin. "Afla ponekad ostaje bez daha i njezin kljun treba redovitu njegu, ali ona svejedno hvata vrane. Možda ne zbog brzine, već zahvaljujući svom iskustvu".
Osim jastrebova, Kremlj ima i sovu ušaru. I ona je prirodni neprijatelj vrana, i njezina prisutnost ih plaši - no ona lovi i noću, sprečavajući vrane da provode noć u najpoznatijem ruskom kremlju.
Pročitajte i: Kako je zaštićen moskovski Kremlj?
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
