Pet ruskih sorti grožđa od kojih se prave najbolja domaća vina

Getty Images
Stručnjaci otkrivaju koje su od brojnih lokalnih vrsta grožđa najperspektivnije.

Krasnostop Zolotovski

To je stara sorta grožđa koja se tradicionalno uzgaja na području rijeke Don na jugu Rusije. Vinari su nedavno ponovo pokazali zanimanje za nju. Sama je sorta ćudljiva, loše podnosi mraz i bolesti, zahtijeva stalnu pažnju i brigu. Ipak, daje vina s intenzivno rubin crvenom bojom i ljubičastim nijansama. U njegovoj aromi mogu se osjetiti sušena višnja, borovnica, suha šljiva, papar, aronija i note džema i eukaliptusa. Poznavatelje može podsjetiti na poznatu sortu Cabernet Sauvignon.

"Sorta je jedna od najpoznatijih u Rusiji", napominje šef sommeliera Dmitrij Savin iz restorana Artest. Najbolja vina prave se u Rostovu i Krasnodaru. Naziv potječe od riječi "stopa", kako su kozaci zvali kostur loze koji kod spomenute vrste ima karakterističnu crvenu boju. To je istaknuta sorta grožđa od koje se dobivaju puna crna vina.

Točku na dugu polemiku o autohtonosti ili originalnosti ove sorte 2013. godine stavio je u korist "Krasnostopa" švicarski znanstvenik ampelograf Jose Vouillamoz. A 2018. godine poznati američki vinski kritičar James Suckling proglasio je "Krasnostop" iz 2016. godine vinarije "Sober Baš" najboljim vinom u Rusiji.

Što piti: Suho crno vino "Vedernikov Krasnostop Zolotovski", "Vinarija Vedernikov"; "Krasnotop", vinarija "Sober Baš"

Kokur

Ruski znanstvenik Petar Kepen vjerovao je da su sortu Kokur na Krim donijeli Grci s otoka Krfa u razdoblju od 12. do 14. stoljeća. U dalekoj prošlosti ovim je grožđem bila zasađena cijela Sudaška dolina, a i danas ima vodeću ulogu na tom lokalitetu. Osim Krima, zasadi ove sorte grožđa proširili su se po Donu pod nazivom "bijelo dugo".

Berba je prilično kasno, sredinom listopada, sorta je neotporna na mraz. U tom trenutku bobice postaju žuto-zelene s 24 posto sadržaja šećera. Kiselost je u skladu sa slatkoćom.

"Kokur daje vina s bogatom teksturom, ugodno osvježavajućom kiselošću i jakom aromom ljuske od breskve, nijansom meda i zrelog sočnog žutog voća", kaže Vadim Martinjuk, šef sommeliera restorana "Riba moja". 

"Kokur" je univerzalna sorta u vinarstvu, s obzirom na to da se od nje prave ne samo desertna vina, nego i pojačana, recimo "Portvejn belij Surož", kao i vinski materijali za šampanjac.

"Sviđa mi se ta mirna bijela sorta u čijoj aromi prevladavaju citrusi i trave. Ona podsjeća na talijanski Trebbiano", primjećuje sommelier restorana L.E.S. Jurij Skornjakov.

Što piti: Kokur – pjenušavo bijelo brut vino Valerija Zaharina; pjenušavo bijelo vino "Pavel Švec Petnat Oranž"; "Kokur Solnečnoj dolini"; Kokur Oranž Barel, vinarija "Jajla"; "Belbek Kokur"; "Kokur desertni Surož".

Sari Pandas

Sorta grčkog porijekla koja je donesena na Krim i uzgaja se u Sudaškoj regiji. Obično se sadi pored oprašivača "Bijelog kokura".

Bobice ove sorte grožđa svjetlozelene su boje s nešto žućom bojom na sunčanoj strani. Kasno stiže za berbu, a sadržaj šećera iznosi 27 posto. Desertna vina od ovog grožđa po svom bukeu slična su tokajskim vinima.

"Sari Pandas nije široko rasprostranjen, ali od njega se dobivaju vina s odličnom kiselošću i aromama meda", ističe Dmitrij Savin.

Što piti: Bijelo suho vino "Kokur – Sari Pandas" Valerija Zaharina; "Sari Pandas premium", Masandra.

Sibirkovij

To je jedna od sorti koja polako postaje sve popularnija, osvajajući ljubitelje svježih ljetnih bijelih vina. U Rusiju je dospjela još u vrijeme Petra Velikog iz Besarabije (danas Moldavija i Ukrajina), Mađarske i Bugarske, a nedavno je obnovljena na Donu.

Sibirkovij loše podnosi mraz i gljivične bolesti. U trenutku sazrijevanja gubi kiselost, a sadržaj šećera iznosi od 22 do 27 posto.

"Odlikuje se mnoštvom trava u aromi koje se prepliću s voćnim notama. Timijan i svježe pokošena trava izmjenjuju se s citrusima, kao i bijelim breskvama i sočnim jabukama", navodi Roman Mešitbajev, sommelier restorana Drinks@Dinners. 

Što piti: Pjenušavo vino ekstra brut Petnat, vinarija "Fanagorija"; "Pinot Gris Sibirkovij Trezvaja Golova", bijelo suho vino, vinarija "Sober Baš".

Cimljansko crno

To je autohtona sorta grožđa koja uspijeva u dolini rijeke Don i u Stavropoljskom kraju, nešto rjeđe na Sjevernom Kavkazu. Prvi put se spominje 1717. godine kada je car Petar Veliki poklonio kralju Francuske Luju XV. dvadeset bačvi ovog vina. Kasnije, 1813. godine na Trgu slobode u Parizu ruska vojska popila je 3000 boca ovog vina u čast pobjede ruske vojske nad Napoleonom.

"Pjenušava vina od Cimljanskog crnog grožđa služena su moskovskoj i peterburškoj eliti još prije 200 godina. Sorta je već tada postojala i s njom se aktivno eksperimentiralo", kaže Jelena Pogodina, šefica sommeliera restorana BURO. TSUM. Po njezinim riječima, sorta Cimljansko crno otporna je na toplinu i neotporna na hladnoću, specifična je po tome što vrlo brzo nakupi šećer, na račun kiselosti. Zato se najčešće miješa s kiselim sortama grožđa kako bi vino bilo izbalansirano. Od europskih sorti najbliža joj je Barbera iz Pijemonta.

Jelena Pogodina, šefica sommeliera restorana BURO. TSUM.

Od Cimljanskog crnog prave se pjenušava i crna vina, rjeđe desertna. Crna su bogata, strukturirana i jarke boje. Iako širih iskustava u pogledu sazrijevanja ove sorte zasad nema, ruski je vinari smatraju obećavajućom.

Što piti: Autohtono Cimljansko crno, vinarija "Fanagorija"; Cimljansko suho crno vino iz vinarije "Cimljanska vina".

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće