Tri vrste proizvoda za koje ne biste očekivali da ih Rusija uvozi

Od 1. studenog Rusija ukida zabranu uvoza rajčica iz Turske koja je bila uvedena nakon što su turske snage oborile ruski lovac 2015. godine.

Prema ruskim dužnosnicima, u Rusiju će biti dozvoljen uvoz 50 000 tona rajčica, a kada ta brojka bude dostignuta, obje će strane razgovarati o mogućnosti daljnjeg uvoza. Očekuje se i da će Turska ublažiti ograničenja prema Rusiji što se tiče uvoza poljoprivrednih proizvoda i mesa.

Nemojte ipak misliti da Rusija ne proizvodi rajčice. Do listopada 2017. godine je na domaćim gospodarstvima proizvedeno gotovo 190 tisuća tona ovog povrća. S obzirom da vlada planira ovaj broj dodatno povećati, povratak turskih rajčica ne bi trebao pogoditi domaće proizvođače.

Pravila uvoza i izvoza nije uvijek lako shvatiti. Deficit može izazvati neočekivani uvoz čak i onih proizvoda po kojima je zemlja poznata kao veliki proizvođač.

Žitarice

U posljednjih je pet godina ruska poljoprivredna proizvodnja potukla sve rekorde. Kao što smo pisali ranije, Rusija je sada vodeći izvoznik pšenice i raži, a spada među najveće proizvođače ječma, zobi i drugih žitarica. Pa ipak, podaci Federalne carinske službe Rusije pokazuju da Rusija i dalje uvozi žitarice! 2016. godine je potrošila 343,9 milijuna dolara na kupnju ove vrste robe.

"Kupujemo pšenicu visoke kvalitete za mlinsku industriju i za proizvodnju skupih vrsta tjestenina. Iz klimatskih razloga ove vrste žitarica ne uspijevaju u Rusiji", objašnjava za Russia Beyond Ivan Rubanov, direktor analitičke grupe odbora za poljoprivredu ruske vlade. "Osim toga, uvozimo žitarice iz sjevernog Kazahstana koji proizvodi velike količine, ali ima logističke prepreke za izvoz, tako da njegovi proizvodi stižu u susjedni zapadni Sibir prije nego što se distribuiraju u druge dijelove zemlje ili u inozemstvo."

Sirova nafta, plin i benzin

Jurij Smitjuk/TASS

Još jedna nevjerojatna stavka na uvoznoj listi su energenti i njihovi derivati. Primjerice, Rusija je prošle godine uvezla nafte i naftnih prerađevina za preko 750 milijuna dolara i prirodnog plina za 122,4 milijuna dolara. Zašto bi jedan od najvećih izvoznika energenata uvozio sirovu naftu, naftne derivate, benzin, prirodni plin i druge energente?

"Nafta i naftni derivati su 2016. godine dolazili prvenstveno iz Zajednice neovisnih država, iz zemalja kao što su Kazahstan i Bjelorusija, kao i iz Finske, koja je dugoročni partner Rusije", kaže Ivan Kapitonov, stariji suradnik Instituta za ekonomiju Ruske akademije znanosti.

Kako on objašnjava, razlog za ovakvo poslovanje je prije svega u cijeni i u logističkim prednostima. "Ako je jeftinije kupiti benzin u Bjelorusiji, onda se to više isplati, a isto se odnosi i na naftu. Ovakav uvoz ne samo što pridonosi izgradnji boljih odnosa sa susjedima, nego je i ekonomski rentabilan", objašnjava stručnjak.

Strojevi

Motorna vozila, oprema i drugi strojevi spadaju u još jednu grupu proizvoda po kojima je Rusija poznata kao izvoznik, više nego kao uvoznik. Međutim, u stvarnosti je prošle godine ova skupina proizvoda činila najveći dio uvoza Rusije. Prema službenim podacima, radi se o gotovo polovici ruskog uvoza. Stručnjaci navode da je veći dio strojeva koji se uvoze europske proizvodnje. To nisu samo novi automobili, jahte i kućanski aparati, nego i uvoz u okviru stranih investicija. Internacionalne kompanije, naime, postupno lokaliziraju svoju proizvodnju na teritoriju Rusije, a za proizvodnju im je potrebna i njihova tehnička oprema.