Rusija izvozi više hrane nego tenkova, ali nisu svi poljoprivrednici sretni

Reuters
Posljednjih godina ruski poljoprivredni proizvodi nadmašuju izvoz oružja i vojne tehnike na svjetskom tržištu. Uspjeh se može pripisati osnovnim prednostima države poput plodne zemlje i niske cijene proizvoda, ali ovaj izvoz je umnogome izazvan i devalvacijom rublja posljednjih godina.

Prošli tjedan je agencija RIA Novosti pisala da bi ove godine, prema prognozama analitičkog centra Sovékon, ruski poljoprivredni proizvodi mogli dostići rekord od 133 milijuna tona. Mediji su istaknuli da Rusija naglo postaje lider među proizvođačima poljoprivrednih proizvoda u svijetu. Zaista, podaci Federalne carinske službe Rusije pokazuju da je obujam eksporta u siječnju 2017. porastao za 41,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Kako kaže Ivan Rubanov, direktor analitičke grupe vladinog odbora za poljoprivredu, Rusija je sada glavni izvoznik pšenice i raži i među najvećim je izvoznicima ječma, zobi i drugih žitarica. "Naš eksport poljoprivrednih proizvoda već neko vrijeme nadmašuje eksport oružja", rekao je Rubanov.

Arkadij Zločevski, predsjednik Saveza proizvođača žitarica Rusije potvrđuje takvo stanje stvari. "Naša rekordna razina bila je 19 milijardi dolara 2014. godine. I pored pada eksporta nakon krize, još uvijek vidimo da je izvoz poljoprivrednih proizvoda veći u usporedbi s izvozom oružja i vojne tehnike", rekao je za Russia Beyond.

Zašto je proizvodnja u porastu

Eksport poljoprivrednih proizvoda je u porastu zato što domaće tržište nema potrebu za viškom proizvoda, objašnjava Rubanov. "Ove bi godine eksport poljoprivrednih proizvoda mogao dostići 40 milijuna tona, a to je novi rekord", kaže on.

Postoje dva faktora koji osiguravaju rusku konkurentsku sposobnost na svjetskom tržištu. "To su zalihe hranjive tvari u zemlji i jeftina radna snaga, na što zapravo nismo ponosni", primjećuje Zločevski. "Ipak, ovi faktori nisu bili dovoljni da zadovoljimo potražnju. Tek smo 2014. godine s devalvacijom rublja dobili dodatnu potporu."

Rubanov se slaže: "Pad rublja je povećao našu konkurentsku sposobnost. To je značajno smanjilo koštanje domaće logistike, koja je vrlo skupa kada se radi o izvozu žitarica."

Dobro ili loše?

I pored rekordnog izvoza poljoprivrdnici nisu sretni. "Što su vlasti učinile? Uvele su porez za izvoz da bi umirile cijene na domaćem tržištu (2015. godine - RB). Ali domaće cijene su samo pokušavale pratiti međunarodne cijene", objašnjava Zločevski. "Inače one su bile u padu."

Kako pokazuje statistika Svjetske banke, cijena pšenice je pala s 284,9 dolara za tonu 2014. godine do 166,6 dolara za tonu 2016. Ove godine cijena je nešto skočila i dosegla 202,5 dolara u kolovozu.

"Visoka razina izvoza žitarica je dovela do toga da cijena padne, a to je učinilo da i prihod od ruskog eksporta bude manji", kaže Rubanov.

Kako će dalje razvijati situacija ovisi o vlastima, smatra Zločevski. "Ako budemo imali dobru ekonomsku politiku, razvijat ćemo se. Ako ne budemo, nećemo ispuniti naše prognoze eksporta, kao ni prošle godine", žali se on.

Prošle godine su ruski proizvođači planirali izvesti 42,5 milijuna tona žitarica, ali izvezeno je samo 37 milijuna tona. Bio je to povijesni rekord, ali 5 milijuna tona je ostalo na domaćem tržištu i pritiskalo na domaće cijene", objašnjava Zločevski.

Rubanov vjeruje da bi ovaj višak žita morao biti glavni zadatak za rusku vladu. "Oni moraju tražiti nova tržišta ili zamijeniti postojeća", objašnjava. "Moraju stimulirati potragu za jeftinijim načinima prehrane stoke, prerade žitarica (zadovoljiti potrebe prehrambene industrije, kemijske industrije i proizvodnju biogoriva), i iskoristiti višak hrane za pružanje humanitarne pomoći drugim zemljama."