Tri godine "rata sankcija": Da li Rusija pobjeđuje?

4. kolovoza 2017. Kira Egorova
Moskva je 6. kolovoza 2014. godine uzvratila na sankcije kontrasankcijama. Pogledajmo kakvo je trenutno stanje u Rusiji.
wheat
Man touches underripe wheat field of the agricultural scientific-research institute of Mikhailovsk town in Stavropol region, southern Russia Izvor: Reuters

Prije tri godine Rusija je uvela embargo na uvoz namirnica iz Europske unije, Sjeverne Amerike, Australije i mnogih drugih zemalja, kao odgovor na zapadne sankcije. Zabranjen je uvoz govedine, svinjetine, piletine, ribe, sira, mlijeka, voća i povrća. Da li je embargo donio Rusiji korist ili štetu?
 

Visoke cijene

Kupci na kasi u supermarketu „Ašan”. Izvor: Vladimir Astapkovič / RIA NovostiKupci na kasi u supermarketu „Ašan”. Izvor: Vladimir Astapkovič / RIA Novosti

Zabrana je prouzročila skok cijena namirnica, a to je dalje izazvalo još veću inflaciju. Naravno, glavni uzrok inflacije je devalvacija rublje do koje je došlo u prosincu 2014. godine, ali su skočile i cijene domaćih prehrambenih proizvoda, kako je izračunalo ruski BBC. Novinari tvrde da je potrošačka košara prosječnog Moskovljanina sada 69% skuplja nego u kolovozu 2014. godine. Sa druge strane, Ministarstvo ekonomskog razvoja priopćava da su prosječne cijene od kolovoza 2014. godine skočile samo za 32%.

"Negativan učinak je smanjeni promet robe u ruskoj ekonomiji, jer se veći dio prihoda troši na hranu, a samim tim se znatno manje sredstava izdvaja za druge vrste robe i usluga", kaže Danil Kirikov, autorizirani partner grupe investicijskih kompanija Kirikov Group.

 

Ograničeni izbor

Radnik izlaže domaće i uvozne sireve u supermarketu „Azbuka Vkusa” u moskovskom tržnom centru „Neglinnaя Plaza”. Izvor: Getty ImagesRadnik izlaže domaće i uvozne sireve u supermarketu „Azbuka Vkusa” u moskovskom tržnom centru „Neglinnaя Plaza”. Izvor: Getty Images

Embargo je očito ograničio izbor namirnica na domaćem tržištu. Europsko voće i povrće je zamijenjeno namirnicama iz Turske, Egipta, Maroka i desetine bliskoistočnih zemalja. Europska hrana visoke kvalitete, kao što su tvrdi talijanski sir i španjolska pršuta ili plavi sirevi zamijenjena je sličnim namirnicama ruske ili bjeloruske proizvodnje, mada je pitanje koliko su one zaista slične po kvaliteti.

"U ovom trenutku se može reći da je embargo na hranu pridonio većoj popularnosti ruskih namirnica, ali je smanjenje prihoda stanovništva usporilo taj proces", kaže Artjom Dejev, vodeći analitičar brokerske tvrtke "Amarkets".

 

Preporod malih poljoprivrednih gospodarstava

Farma za proizvodnju mleka „Kladovaя solnca” preduzetnika J. Iljčenka u naselju Novotitarovska, Krasnodarski kraj. Izvor: Vitalij Timkiv, TASSFarma za proizvodnju mleka „Kladovaя solnca” preduzetnika J. Iljčenka u naselju Novotitarovska, Krasnodarski kraj. Izvor: Vitalij Timkiv, TASS

Ruska vlada je iskoristila embargo kao protekcionističku mjeru u korist domaćih proizvođača koji su forsirali razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava u Rusiji u skladu sa državnim programom jeftinih kredita do 250.000 dolara (15 milijuna rubalja) uvedenog 2012. godine za početnike. Banka Rosseljhozbank koja surađuje s ruskim Ministarstvom poljoprivrede priopćava da su mala i srednja poljoprivredna dobra 2016. godine dobila preko 9.200 kredita u ukupnoj vrijednosti od 191,5 milijardi rubalja, a to je više nego što je za te potrebe izdvojeno 2015. godine ( tada su poljoprivrednici dobili 183,7 milijuna rubalja), rečeno je u informativnoj službi ove banke.

"Sada je poljoprivrednim proizvođačima potrebno izvjesno vrijeme da vrate kredite koje su uzeli, da ostvare profit i nastave s proizvodnjom bez opasnosti da izgube tržište, ali trajanje embarga treba biti ograničeno i zasnovano na politici cijena, financijskim pokazateljima i ekonomskoj situaciji", kaže Petar Puškarjov, glavni analitičar grupe tvrtki TeleTradeGroup.

Staklenici posluju sve bolje

Uzgoj paradajza u stakleniku. Izvor: Donat Sorokin, TASS.Uzgoj paradajza u stakleniku. Izvor: Donat Sorokin, TASS.

Zahvaljujući sankcijama i programu državne potpore poljoprivrednicima investiranje u staklenike je sve popularnije u ruskim poslovnim krugovima, pa čak iu krugovima političke elite.

Primjerice, Arkadij Abramovič, sin milijardera Romana Abramoviča (koji je s kapitalom od 7,6 milijardi dolara na 13. mjestu Forbesove liste ruskih bogataša), odlučio je uzgajati rajčicu i krastavce u Belgorodskom području, na granici s Ukrajinom (720 km južno od Moskve). On je krajem 2015. godine osnovao kompaniju "Grinhaus" koja se bavi uzgojem povrća. I mlađi sin ruskog javnog tužitelja Jurija Čajki Igor odlučio je investirati u poljoprivredni sektor. On je u ožujku 2016. godine osnovao tvrtku "Agro-Regija" koja se također bavi uzgojem povrća.

Prema podacima koje iznosi rusko Ministarstvo poljoprivrede, količina rajčica i krastavaca u ruskim staklenicima su u srpnju 2017. godine porasla za 19,8% (to je ukupno nešto više od 570 tona) u odnosu na srpanj 2016. godine.

+
Like us on Facebook