Maksim Sokolov: Prijevoz tereta na Sjevernom morskom putu 2016. uvećan za 40%

Vadim Žernov/RIA Novosti
U očekivanju Međunarodnog arktičkog foruma, koji će se održati 29.-30. ožujka u Arhangelsku, ministar prometa Rusije Maksim Sokolov u intervjuu za RTBH Hrvatsku govori o planovima za razvoj Sjevernog morskog puta, o brzoj željezničkoj magistrali Moskva - Kazanj, koridoru "Moskva - Peking" i novim ledolomcima.

RBTH Hrvatska: Na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku tvrtke iz Južne Koreje i Japana su izrazile ogromno zanimanje za Sjeverni morski put. Kada je planirano da projekt proradi punim kapacitetom? U kojoj fazi je on u ovom trenutku?

Maksim Sokolov: Mi smo pripremili kompleksan projekt razvoja Sjevernog morskog puta unutar kojeg se sada intenzivno moderniziraju morske luke. Tim putem je u 2016. godini prevezeno ukupno oko 7,5 milijuna tona tereta, tj. gotovo 40% više nego u prethodnoj godini, što je vrlo značajan rast. Sada se tim putem uglavnom izvoze prirodna bogatstva iz Arktičke zone i na Krajnji sjever se prevoze proizvodi neophodni za život.

Primjerice, do 2020. godine je planirano da se iz Obskog zaljeva izveze 16,5 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina i oko 2 milijuna tona kondenzata prirodnog plina zahvaljujući realizaciji 3. faze projekta "Jamal LNG". Pored toga, očekuje se da će se zahvaljujući projektu tvrtke "Gazprom Neft", vezanom za industrijalizaciju Novoportovskog nalazišta, formirati godišnji obujam od 8,5 milijuna tona sirove nafte. U tom slučaju će prijevoz tereta Sjevernim morskim putem znatno porasti tijekom 2017. godine.

U protekle dvije godine smo porinuli jedan od najmoćnijih ledolomaca na svijetu "Viktor Černomirdin", snage 25 mW, dva dizel-električna ledolomca "Murmansk" i "Vladivostok", snage 16 mW, i ledolomac "Novorosijsk". Takvi ledolomci mogu probijajti led debeo 1,5 metara.

U dotičnom akvatoriju je u funkciji ukupno osam ledolomaca - četiri dizel-električna i četiri na nuklearni pogon. Razmatramo i mogućnost da do 2025. godine izgradimo dva univerzalna nuklearna ledolomca projekta 22220 i glavni nuklearni ledolomac snage 110 mW.

Tijekom proteklih nekoliko godina smo mnogo učinili na otklanjanju mogućih naftnih mrlja i osiguranju sigurne plovidbe brodova Sjevernim morskim putem. Te probleme regulira Polarni zakonik koji je stupio na snagu 1. siječnja zajedno s pravilima koja vrijede za brodove u vodama Sjevernog morskog puta.

Izvor: Vladimir Astapkovič / RIA NovostiIzvor: Vladimir Astapkovič / RIA Novosti

RBTH Hrvatska: I pored obećanih kineskih investicija i interesa koji su izrazili Siemens i Deutsche Bank, izgradnja brze željezničke magistrale Moskva - Kazanj je odgođena. Postoji li jasna predodžba o tome kada će se projekt početi realizirati? Kakvi se još projekti sada razmatraju u vezi s izgradnjom brzih magistrala u pravcu drugih regija Rusije?

M.S.: I sada se vode pregovori s kineskim, njemačkim i drugim partnerima, a sam projekt je u fazi praktične realizacije. Tvrtka RŽD planira već u svibnju ili lipnju 2017. godine završiti projektiranje brze željezničke magistrale Moskva - Kazanj.

Već je provedena resorna ekspertiza projektne dokumentacije RŽD-a na nizu dionica (Železnodorožni - Vladimir) Pored toga, dobiven je pozitivan zaključak revizije tehnologija i cijena koju je provela tvrtka Ernst & Young za dionicu Moskva - Nižnji Novgorod.

Nisu u pitanju samo dionice nove željezničke pruge, nego i tehnološke inovacije i nova rješenja na kojima radi preko 50 ruskih projektnih institucija. To je pravi izazov za ruske inženjere s kojim oni uspješno izlaze na kraj.

RBTH Hrvatska: Sada se u medijima dosta govori o željezničkoj trasi Novog puta svile kojim teretni vlakovi iz Kine idu u Europu preko Rusije. Tranzit teretnih vlakova kroz Rusiju povećan je 2016. godine za 36%. Je li planirano da se tranzit još uveća i imamo li dovoljno kapaciteta za to?

M.S.: Mi računamo da će budući transportni koridor Novog puta svile biti iskorišten za ubrzanu dostavu tereta.

Svake godine velikom brzinom raste elektronska trgovina između zemalja Azije i Europe, uključujući i Rusiju. To je ključni pokretač veće potražnje za brzim prijevozom robe. Rusija ima sve preduvjete za prebacivanje jednog dijela transporta robe kupljene u internet-trgovinama s pomorskog i zračnog prometa na kopnene trase euroazijskog kontinenta.

Da bi se ti ciljevi dostigli potrebno je, između ostalog, osigurati stvaranje Euroazijskog koridora brzih pruga "Moskva - Peking" i njegove eksperimentalne dionice na liniji Moskva - Kazanj.

Sada proučavamo model financiranja ovog projekta i investiranja u njega, a također organizacijsko-pravnu shemu i odgovarajuće zakonske norme, kao i pitanja lokalizacije tehnologija i proizvodnje, i isporuke vagona i opreme. U ovom trenutku su postignuti važni dogovori vezani za lokalizaciju proizvodnje željezničkog voznog parka.

Ministar prometa RF Maksim Sokolov / Izvor: Maksim Blinov / RIA NovostiMinistar prometa RF Maksim Sokolov / Izvor: Maksim Blinov / RIA Novosti

RBTH Hrvatska: Početkom 2017. godine RŽD je najavio planove vezane za jugoistočnu Europu, a u prvom polugodištu ruski gigant planira otkupiti postotak dionica srpske tvrtke koja se bavi održavanjem željezničke infrastrukture. Ujedno odgovarajuće strukture ruske kompanije namjeravaju osnovati zajedničko poduzeće u Grčkoj koje će se baviti željezničkim prometom. Zašto je Rusija zainteresirana za prometnu infrastrukturu zemalja jugoistočne Europe?

M.S.: Imajući u vidu ozbiljne planove i potrebe za razvojem prometne infrastrukture u jugoistočnoj Europi, možemo konstatirati da holding RŽD posjeduje potrebne kompetencije i da je spreman za zajednički rad u jugoistočnoj Europi. Sada RŽD uspješno realizira infrastrukturni projekt u Srbiji vezan za rekonstrukciju postojećih željezničkih pruga i izgradnju novih linija. Prije roka je okončana isporuka kompozicija s lokomotivama na dizel gorivo ruske proizvodnje kako bi se osigurao putnički promet na teritoriju Srbije.

U siječnju su ruska kompanija RŽD-Internešnl i grčka ErgoSam potpisale Memorandum o razumijevanju koji predviđa suradnju u realizaciji projekata vezanih za izgradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture, kao i za izvođenje projektno-konstruktorskih radova i konzalting usluge.

RBTH Hrvatska: Zašto autocesta Moskva - Sankt-Peterburg M11 neće biti završena do početka Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. godine i zašto će cestarina biti skuplja od karte za "Sapsan"?

M.S.: Odmah da kažem da M-11 nije objekt koji treba osigurati prometnu logistiku Svjetskog prvenstva u nogometu, i zato izgradnja ove autoceste nije na popisu infrastrukturnih projekata čija realizacija mora biti osigurana do početka prvenstva.

Ta prometnica je namijenjena širokom krugu korisnika, kao i tranzitnim teretnim tokovima. Postojeća autocesta M-10 jedna je od najopterećenijih u cijeloj zemlji, a uz to prolazi kroz desetine naselja. M-11 ima za cilj rasteretiti autocestu M-10.

Što se tiče usporedbe s cijenom karte za "Sapsan", u ovom slučaju cijena karte nije pokazatelj, jer automobilom u pravilu putuje najmanje dvoje ljudi, a to je već jeftinije nego vlak. A ako je u pitanju obiteljsko putovanje, onda će ono znatno manje koštati od putovanja vlakom.