Rusija se ne može prepustiti struji u uvjetima kada dva geopolitička centra – Sjedinjene Države i Kina – vode žestoku bitku za globalnu nadmoć. „Naša ekonomska politika je pasivna. Nemajući vlastitu strategiju, inicijativu za razvoj našeg gospodarskog prostranstva predajemo strancima. Oni dominiraju na financijskom tržištu i njime manipuliraju, dominiraju na tržištu strojeva i opreme i na tržištu potrošnih dobara“, kaže Glazjev.
Postoji rizik da bi Rusija sa svojom pasivnom politikom mogla opet postati „sitniš za cjenkanje“ i „objekt agresije svjetskih sila koje se natječu“, kao što je to već bio slučaj u prošlosti.
Glazjev smatra da će u sljedećem desetljeću biti sedam mogućih scenarija za geoekonomsku i geopolitičku poziciju Rusije u svijetu.
Ovo je najpozitivniji i najmanje vjerojatni scenarij, vezan uz prestanak američke agresije i pridruživanje SAD-a strateškom partnerstvu Rusije i Kine.
Scenarij uključuje ukidanje antiruskih sankcija i "zajedničku odgovornost velikih sila za održavanje mira u procesu globalnih strukturnih promjena".
Ako se američko rukovodstvo, umjesto današnje konfrontacijske linije, vrati na raniju politiku uključivanja Kine u ekonomsku simbiozu sa SAD-om, nastat će takozvana „Chimerica“ (China + America). Ako vlast u Kini preuzmu proameričke snage, Rusija bi se mogla naći u potpunoj izolaciji i izgubiti kako strane devizne rezerve, tako i vanjska tržišta. To bi dovelo do značajnog pada životnog standarda i stvaranja prijetnje euroazijskoj integraciji.
„Istraživački, proizvodni, vojni, tehnički, prirodni, mineralni, intelektualni i duhovni potencijal Rusije“ će omogućiti zemlji da preživi te čak i da se razvije kroz mobilizaciju gospodarstva. „Za to će biti potreban novi kadar, kako u organima državne vlasti, tako i u biznisu“, upozorava Glazjev.
U uvjetima ekonomskih teškoća, ruska unutarnja politika će se ponovno naći pod dominacijom proameričkih snaga. S ciljem ukidanja sankcija radit će se ustupci pod pritiskom Zapada. To će isprovocirati nagli porast američke agresije sve do organiziranja „obojene revolucije“ i uspostave marionetskog režima, kao što se dogodilo 1991. i 1993. godine.
Taj će režim provoditi nuklearno razoružanje i dezintegraciju postsovjetskog prostora. Rusko gospodarstvo će privatizirati američko-europske multinacionalne kompanije, a Središnja Azija će postati zona dominacije Kine.
Glazjev, međutim, navodi da je promjena američke administracije povećala nade da će se okončati antiruska agresija.
Izvor: AP
Ako Rusija ne prijeđe na strateško planiranje ekonomskog razvoja na temelju vlastitih izvora kredita, prava suština „strateškog partnerstva s Kinom“ će se sastojati u podređenosti ruskog gospodarstva interesima kineskog rasta, smatra Glazjev.
„Ogromne kineske investicije usmjerene su na razvoj ruskog goriva, energije, agro-industrijskog i prometnog sektora, koji su reorijentirani na potrebe kineskog tržišta. Obrambena industrija se razvija u skladu s ciljevima vanjske zaštite u interesima Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti i Šangajske organizacije za suradnju. Preostali potencijal civilne visokotehnološke industrije razvijaju zajednička kinesko-ruska poduzeća. Rusija zadržava politički suverenitet, kao i ravnopravno vojno i političko partnerstvo s Kinom“, predviđa Glazjev.
Kako bi se uspješno suprotstavila američkoj agresiji, kineskoj su ekonomiji potrebne ruske sirovine i energetska baza. U ovom scenariju će ruska ekonomija „postati periferija Kine“.
Izvor: Vasilij Batanov/RIA Novosti
Glazjev razmatra i 'status quo' scenarij. U tom bi slučaju ruska ekonomija i ekonomija čitave Euroazijske unije „teško izdržale test toga da ih se vuče u različitim smjerovima pod pritiskom SAD-a i Kine, između starih i novih centara svjetske ekonomije“.
Ruska bi ekonomija na koncu postala slaba i decentralizirana te bi opsluživala različite segmente globalnog tržišta, što bi stvorilo preduvjete za destabilizaciju političke situacije i prijelaz na varijenatu „američke kolonizacije“.
Rusija će se morati ozbiljno pomučiti da se prebaci na ovu naprednu strategiju razvoja stvaranjem proizvodnje temeljene na novoj tehnologiji.
U ovom bi slučaju Rusija i Euroazijski gospodarski savez mogli držati korak s Kinom. Kompenzirati trenutnu malu težinu Euroazijskog gospodarskog saveza bi se moglo samo u okviru Euroazijske integracije, stvaranjem povlaštenih uvjeta za trgovinu i ekonomsku suradnju s brzorastućim euroazijskim državama. Prvi takav sporazum, u formatu slobodne trgovinske zone, već je potpisan u Vijetnamu. Prema ovom scenariju, Glazjev predviđa rast ruske ekonomije do 10 posto godišnje.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
