Kako se obogatiti na zabranjenim prehrambenim proizvodima?

13. veljače 2017. Kira Kalinjina
Unatoč sankcijama, u Rusiji ima i talijanskog parmezana, i francuskog sira brie, i španjolskog pršuta, i nizozemskog plavog sira. RBTH Hrvatska je istražila tko i kako prodaje te proizvode na ruskom tržištu.
cheese
Izvor: Getty Images

U Rusiji bi mogle biti uvedene kazne za pravne osobe koje prevoze, skladište i distribuiraju prehrambene proizvode koji su pod embargom uvedenim 2014. Odgovarajući nacrt zakona predložio je Rosseljhoznadzor 1. veljače. Međutim, predložene kazne neće puno promijeniti situaciju, jer su dobavljači već naučili zaobilaziti zabranu na razne načine.

"U Rusiji postoji mnogo shema za potajni uvoz zabranjenih namirica, stoga inicijativa Rosseljhoznadzora neće imati mnogo utjecaja", rekao je Denis Frolov, partner u pravnoj tvrtki BMS Law Firm. Situacija se vjerojatno neće promijeniti, "čak ni ako se postavi pitanje o uvođenju kaznene odgovornosti za kršenje sankcija", slaže se Maksim Tafincev, stariji partner u kompaniji Maalouf Ashford & Talbot.

 

Poštanska dostava iz Europe

"Svaki građanin Rusije po zakonu u zemlju može unijeti do pet kilograma zabranjenih prehrambenih proizvoda za osobnu upotrebu, no ne mora ih nositi – može ih sam sebi poslati putem pošte", kaže 29-godišnja Moskovljanka Marina Bezrukova (ime je promijenjeno), vlasnica male internetske trgovine koja prodaje talijansku hranu. "Trik je u tome da umjesto vas vaš poslovni partner u Italiji, primjerice, može za vas poslati paket, ispuniti deklaraciju u pošti na vaše ime i upisati vaše podatke, a vi ćete paket preuzeti kao da ste si ga sami poslali."

"Moj suprug Talijan živi u gradu Reggio Emilia u kojem se proizvodi parmezan", dodala je Marina. "Tu ga kupuje i zatim ga meni šalje poštom."

Za organizaciju poslovanja Marina je otvorila stranicu na ruskom jeziku na međunarodnoj domeni i reklamira se preko poznanika. Istovremeno Marinin muž ima registrirano poslovanje u Italiji i službeno plaća 40 posto poreza na prihod. Cijena parmezana u preprodaji raste za između sto i dvjesto posto, jer uključuje ne samo maržu, već i dostavu poštom i poreze, kaže Marina.

 

U kovčegu iz Finske

U Sankt-Peterburgu je, zbog blizine granice s Finskom koja je udaljena samo 200 kilometara, popularna shema krijumčarenja zabranjenih proizvoda iz Finske. Na ruskoj društvenoj mreži VKontakte postoje brojne grupe pod nazivima 'Sir iz Europe' ili 'Pršut iz Španjolske' čiji vlasnici dostavljaju robu preko autobusnih tura u Finsku.

"Formira se grupa turista koji zatim kupuju robu i kući donose maksimalnu dozvoljenu količinu proizvoda – do  50 kilograma po osobi", rekao je 28-godišnji Anton Beljajev (ime je promijenjeno), vlasnik grupe koja na mreži VKontakte prodaje sir. Za prijevoz zabranjenih proizvoda Anton turistima pokriva troškove puta djelomično ili u cijelosti. Anton nema registriranu tvrtku i ne plaća poreze. Osim društvenih mreža, Anton svoje proizvode reklamira i na internetskoj stranici Avito.

 

Preko Bjelorusije i Kazahstana

Velike pošiljke zabranjenih proizvoda za restorane i hotele često se uvoze izravno iz zemalja Carinske unije, poput Bjelorusije i Kazahstana.

"Službeno, prehrambeni proizvodi koji putuju između naših zemalja nisu podložni carinskom nadzoru", rekao je odvjetnik Maksim Tafincev, dodajući da čak i nakon što Rosseljhoznadzor osigura inspekciju uvezenog tereta iz tih zemalja, količina uvezenih zabranjenih proizvoda i dalje ostaje vrlo visoka.

Lukavi ljudi često mijenjaju kodove u carinskim deklaracijama i zabranjene proizvode prezentiraju kao one koji su dozvoljeni, rekao je odvjetnik Denis Frolov.

 

Preko Krima

Nakon što je Krim postao dio Rusije, on je prešao u ruski carinski sustav, no on još uvijek nije u potpunosti uspostavljen, rekao je Tafincev. Krimski graničari uz to nemaju dovoljno resursa za pregled tereta.

"Zasad ne postoji zabrana uvoza iz Ukrajine u Republiku Krim. Stoga sve vrste robe, uključujući i onu zabranjenu, mogu stizati u regiju i zatim putovati diljem Rusije", kaže Tafincev.

Prilično je teško pratiti kretanje tranzita robe i prehrambenih proizvoda preko teritorija Rusije, tako da se koristi tranzitna shema. "Roba ide iz Europe u, recimo, Uzbekistan, preko teritorija Rusije, no roba nikad ne stiže na svoje odredište već se 'gubi' u Rusiji", kaže Frolov.

Prehrambeni proizvodi iz nekih europskih zemalja, primjerice Švicarske ili San Marina, službeno nisu pod embargom i mogu se izvoziti u Rusiju. "Prehrambeni proizvodi iz zemalja pod sankcijama nose se u Švicarsku gdje se mijenjaju službene oznake i tako zabranjeni proizvodi stižu u našu zemlju kao da su iz Švicarske", rekao je Tafincev, dodajući da je ponovni izvoz u Rusiju također popularan u Bjelorusiji.

+
Like us on Facebook