Gulag i Staljinove čistke na slikama Petra Belova

Kada su ove slike prvi put prikazane javnosti u Moskvi 1988. godine, publika je bila toliko impresionirana da su ljudi stajali u dugim redovima kako bi posjetili izložbu.

Petar Belov, tada nepoznati umjetnik, odmah je postao simbol perestrojke i glasnosti u umjetnosti i simbol promjena kada su kuhinjski razgovori i šaputanja postali dio javnog prostora. Prije je bilo gotovo nemoguće govoriti (a kamoli slikati) na temu Staljinovih represija. I rijetko su knjige o Gulagu stizale do tiska.

Nakon toga, Belovljeve slike obišle su čitav Sovjetski Savez i postale vrlo prepoznatljive. 2020. obitelj umjetnika poklonila je njegove slike Muzeju povijesti Gulaga u Moskvi. Institucija im je, izloživši ih, dala drugi život - i omogućila ljudima da shvate emocije kroz koje su prolazili njihovi sunarodnjaci krajem osamdesetih.

"Ciklus slika koji je svojom hrabrošću i dubinom ostavio dubok dojam na publiku odmah je dobio naziv 'protustaljinski ciklus'", kaže Roman Romanov, ravnatelj Muzeja povijesti Gulaga.

"Njegova djela izražavala su najdublju tugu i strah koje su razumjeli mnogi suvremenici. Uspio je prikazati oštri nesklad vezan za iskustva milijuna sunarodnjaka", dodaje Romanov.

Slika ispod prikazuje kutiju cigareta naziva "Belomorkanal" (ili samo "Belomor" u žargonu), po Bjelomorsko-baltičkom kanalu. Kanal je poznat po tome što su ga u rekordnom roku izgradili zatvorenici Gulaga, a građevinski su radovi u teškim uvjetima odnijeli nekoliko tisuća života. Dakle, metafora je jasna: mnogi su ljudi prošli kroz Belomorkanal.

Metafora Pasternaka utisnutog u zid vrlo je istinita. Kada je njegov roman "Doktor Živago" zabranjen u SSSR-u, on ga je u tajnosti prenio na Zapad. Djelo je objavljeno na Zapadu, a autor je dobio Nobelovu nagradu za književnost. No sovjetske vlasti pokrenule su propagandnu kampanju protiv Pasternaka, što je dovelo do njegove prerane smrti. Na dnu se nalaze novine Pravda s portretom Nikite Hruščova, koji je inicirao spomenutu kampanju.

Ova se slika odnosi na represiranog kazališnog redatelja Vsevoloda Mejerholjda. Belov je naslikao mršavo, izubijano tijelo u zatvoru, dok je glava prekrivena fotografijom portreta sa službene identifikacijske propusnice.

"Staljin na Belovljevim slikama alegorija je smrti", kaže Kirill Svetljakov, kustos izložbe. "Na jednoj od slika on gleda u pješčani sat na kojem ljudske lubanje 'mjere' vrijeme umjesto zrna pijeska. Na drugoj slici, ljudske figure nalikuju pepelu i ispadaju iz njegove lule. Na sljedećoj, ljudi su divlje cvijeće pod diktatorovim čizmama."

"Preciznim pregledom [slike ispod] otkrivamo fotografiju u odmrznutom ledu... na kojoj prepoznajemo tatino čelo i prvu stranicu rukopisa ‘Majstora i Margarite’", prisjeća se Jekaterina Belova, umjetnikova kći. "Možemo vidjeti i fotografiju okrenutu naopako. Na njoj je sigurno mama - to su njezina frizura i kosa. A onda je tu veliko polje prekriveno snijegom. Tata je govorio da se, ako se počne kopati i topiti snijeg, u odmrznutom ledu može naći mnogo skrivenih rukopisa... Ovdje je pred nama puno neistraženih stvari u samo malenom komadu odmrznutog leda..."

Izložba Petra Belova u doba perestrojke "Red za istinu" izložena je u moskovskom Muzeju povijesti Gulaga do 18. svibnja 2022.