1. "Pakao" ili dosje o samome sebi, 1989.
Osobna drama mladog zaljubljenog para odvija se u poslijeratnim danima. Junakinjin otac, bivši oficir NKVD-a, ne može se pomiriti s njihovom ljubavlju i denuncira kćerinog izabranika. Momka hapse, tuku na saslušanju i tjeraju da potpiše izmišljeni slučaj. Na kraju dospijeva u logor gdje se suočava s borbom za preživljavanje, teškim radom, nesnosnom hladnoćom i strašnom glađu.
Film je autobiografski. Snimio ga je Gennadij Beglov po svojoj istoimenoj priči. Međutim, eksperimentalni isprekidani filmski jezik "Pakla" uopće se nije svideo sovjetskim cenzorima i film nije ušao u kino distribuciju.
2. Izgubljen u Sibiru, 1990.
Sovjetske specijalne službe za britanskog arheologa koji je vršio iskopavanja u sjevernom Iranu pogrešno misle da je američki špijun. Hapse ga i odvode u Moskvu, a zatim u daleki sibirski logor. On tamo pokušava sačuvati ostatke ljudskosti bez obzira na brutalan odnos čuvara i kriminalaca koji služe kaznu rame uz rame s političkim zatvorenicima.
U Rusiji se gulag doticao mnogih ljudi kojima su robijali rođaci, roditelji ili prijatelji. Za redatelja Aleksandra Mittu radi se o vrlo osobnoj priči. O logorima je slušao iz prve ruke, od svoje majke. Na taj se način mogu objasniti tolika iskrenost filma i velika međunarodna priznanja. Bio je nominiran čak i za Zlatni globus.
3. Ljudožder, 1991.
U jednom od logora u sovjetskom Kazahstanu 1954. godine došlo je do velike pobune osuđenika. Poslije brutalnog gušenja pobune, u logoru se obreo mladi milicionar koji dobiva naredbu da istraži čudan slučaj. Dva zatvorenika pobjegla su u vrijeme pobune. Jedan je od njih kako bi preživio u pustinji ubio i pojeo svog suputnika...
Gennadij Zemelj/Kinostudija Katarsis, 1991.
4. Lenjinov testament, 2007.
Serija je snimljena po motivima biografije Varlama Šalamova, autora čuvenih "Zapisa s Kolime", najpoštenije i najsurovije priče o životu u logoru.
Mladi Šalamov bio je osuđen zbog širenja Lenjinovog testamenta, zabranjenog pisma Vladimira Lenjina kongresu partije u kojem je kritizirao Staljina. U seriji je prikazan neizdrživo težak rad osuđenika u ekstremnim vremenskim uvjetima. Logori na Kolimi spadali su u najsurovije. Zatvorencima su se redovno smrzavali udovi, bili su gladni i surovo kažnjavani za neispunjavanje nemogućih normi.
5. Zulejha otvara oči, 2020.
Sustav gulaga nisu činili samo radni popravni logori, nego i specijalna naselja. O tome govori serija i istoimeni bestseler Guzelj Jahine.
Početkom tridesetih godina prošlog stoljeća vlast je organizirala aktivnu kampanju oduzimanja imovine bogatim seljacima. Muž Tatarke Zulejhe pruža otpor i biva ubijen. Nju zajedno s drugim seljacima šalju u daleki Sibir. U surovoj tajgi oni moraju napraviti kuće od temelja i snaći se za hranu.
Jegor Anaškin/Kinokompanija "Russkoe", 2020.
6. Obitelj, 2021.
Serija je snimljena po motivima još jednog bestselera o gulagu, romanu "Obitelj" Zahara Prilepina.
Glavni junak Artjom obreo se u Solovjeckom logoru specijalne namjene među prvima u zemlji. U logoru su zatočenici najrazličitije fele, od istinski opasnih kriminalaca do bivših svećenika i intelektualaca. Artjom ne pokušava samo preživjeti logoru, nego se trudi i sebi stvoriti što bolje uvjete za život. U tom smjeru otpočinje romansu s nadzornicom...
Aleksandar Veledinski/"Prodjuserskaja kompanija Valerija Todorovskogo", 2021.
7. Ivan Denisovič, 2021.
Mnogi sovjetski građani koji su uspjeli pobjeći iz njemačkog zarobljeništva u Drugom svjetskom ratu kasnije su u Sovjetskom Savezu bili optuživani za špijunažu i slani u logor. To se dogodilo i glavnom junaku Ivanu Denisoviču Šuhovu. Njegov tamnički dan počinjao je u pet ujutro. Cijelog dana radio je u nepodnošljivim uvjetima, dobivajući za jelo samo rijetku kašu i koru kruha.
U sovjetskoj se književnosti o gulagu počelo govoriti 1962. godine, upravo s objavljivanjem priče "Jedan dan Ivana Denisoviča" Aleksandra Solženjicina. Njezino tiskanje u časopisu "Novi svijet" osobno je odobrio Nikita Hruščov. Pisac je gotovo deset godina proveo u logorima. Opisao je svakodnevicu osuđenika, a kasnije je napisao i veliko istraživanje logorskog sustava "Arhipelag Gulag".
Poslije Hruščovljevog odlaska s vlasti i završetka kratkog perioda političkog otopljavanja, primjerci knjiga su povučeni iz biblioteka, a Solženjicin je postao nepoželjan pisac. "Ivan Denisovič" je ponovo objavljen u Rusiji tek 1990. godine. Na Zapadu je ova priča ekranizirana još 1970. godine, a u Rusiji se prvi film pojavljuje tek ove godine.
Redatelj Gleb Panfilov dobar je poznavatelj djela Aleksandra Solženjicina. Po motivima njegovog romana "„U prvom krugu" snimio je film. U "Ivanu Denisoviču" ozbiljno je izmijenio originalno štivo i dodao elemente bajke, na negodovanje kritike, a njegov junak savladava sva iskušenja na putu ka dobru i prosvjetljenju. Kod Solženjcina nema tako optimistične teme.