12 istinitih filmova o Istočnom frontu ruske i strane produkcije

1. Staljingrad (1993.)

Osam godina prije filma "Neprijatelj pred vratima" (2001.), u kojem se Crvena armija ponaša kao stado ovaca, Nijemci su snimili objektivniji, ali, nažalost, manje poznat film o Staljingradskoj bitci. U ovom filmu sovjetsko pješaštvo ne trči na njemačke mitraljeze bez oružja, a komesari nisu obavezno neljudi.

U "Staljingradu" pratimo skupinu vojnika Wehrmachta koji su iz tople, sunčane Italije poslani u ledeni pakao Istočnog fronta. Ovdje su njemački i sovjetski vojnici prikazani kao profesionalci koji obavljaju svoju vojničku dužnost. Nisu karikature, nego obični ljudi, sposobni i za herojska djela i za kukavičluk i paniku.

2. Samo starci idu u bitku (1973.)

Film je priča o svakodnevnici pilota lovačkih zrakoplova u vrijeme Drugog svjetskog rata, o ljudima koji su se poslije bitaka okupljali u amaterski orkestar. Snimljen je na temelju istinite priče o "raspjevanoj" eskadrili koja je zaista postojala u Petoj gardijskoj lovačkoj avijacijskoj pukovniji. "Raspjevana" je bila zato što je imala vlastiti zbor. Zbor je priređivao koncerte na oslobođenim teritorijima, a 1944. godine je jednom takvom koncertu u Kramatorsku još kao dječak nazočio redatelj ovog filma Leonid Bikov.

3. Nepoznati vojnik (2017.)

Film iz 2017. godine je već treća adaptacija romana finskog pisca Väinö Linna o svakodnevici finske vojske koja se borila na strani Hitlera da bi povratila teritorije izgubljene u Zimskom ratu i istovremeno oduzela sovjetsku Kareliju. U "Nepoznatom vojniku" Rusi nisu divlji barbari s Istoka i sposobni su na akcije kojima se ne treba ponositi, poput uništenja automobila s ranjenicima. Istovremeno, ni finski vojnici nisu anđeli i strijeljaju sovjetskog vojnika bez suda.

4. Oslobođenje (1967.-1971.)

Filmski ep "Oslobođenje" postao je najveći sovjetski kinematografski projekt posvećen temi Drugog svjetskog rata. Pet filmova detaljno opisuju sukob SSSR-a i Trećeg Reicha, od prekretnice u bitci kod Kurska do zauzimanja Reichstaga.

U snimanju koje je trajalo četiri godine sudjelovali su filmski studiji SSSR-a, Jugoslavije, Istočne Njemačke, Poljske i Italije. Projekt je privukao stotine povjesničara i sudionika tih događanja, 3000 vojnika, 150 tenkova i desetke sovjetskih i čeških letjelica prerušenih u zrakoplove Drugog svjetskog rata.

5. 28 Panfilovih junaka (2016.)

U jesen 1941. godine njemačka vojska, koja se nalazila na području Volokolamska, na samo dva sata od Moskve, spremala se za konačan juriš i zauzimanje ruske prijestolnice. Na putu im se ispriječila 316. pješačka divizija pod zapovjedništvom generala I. V. Panfilova.

Ovaj film je istinita priča o tom 16. studenom, kada su se panfilovci suprotstavili njemačkoj tenkovskoj diviziji i svojom požrtvovnošću znatno otupjeli njemačku oštricu u pohodu ka Moskvi.

6. Brestska tvrđava (2010.)

Film govori o herojskoj obrani tvrđave Brest, koja je prva primila udar njemačke vojske 22. lipnja 1941. Događaje prepričava čovjek koji je preživio opsadu, a tada bio 15-godišnji dječak, i vidio tri zapovjednika koja su se najviše istaknula u obrani, a poslije rata su proglašeni herojima SSSR-a.

I pored toga što je njemačka vojska bila znatno brojnija, tvrđava je držala obranu gotovo mjesec dana.

7. Hitler: Konačni pad (2004.)

Jedan od najboljih njemačkih filmova o Drugom svjetskom ratu, "Hitler: Konačni pad", govori o posljednjim danima nacističkog Berlina. Treći Reich je u agoniji: starci i djeca su izvedeni da se bore protiv Crvene armije, časnici su pijani, a zapovjedništvo lomi glavu kako da se izvuče iz nastale situacije. Središnja figura je Hitler. Ako je ruska publika navikla da ga u kinu vidi kao histeričnog neurotičara koji stalno vrišti, njemački filmaši su prikazali Führera kao nemoćnog starca.

8. Oni su se borili za domovinu (1976.)

Temeljen na istoimenom romanu Mihaila Šolohova, laureata Nobelove nagrade za književnost, ovaj film je priča o pukovniji vojske koja se suprotstavlja njemačkoj ofenzivi na Staljingrad u ljeto 1942. godine. Poznati sovjetski pisac i glumac Vasilij Šukšin u ovom je filmu odigrao svoju posljednju ulogu, a pored njega su uloge odigrali brojni vodeći sovjetski glumci, uključujući i Bondarčuka.

9. Idi i gledaj (1985.)

Ratna drama Elema Klimova u dvije epizode snimljena je po motivima djela Alesa Adamoviča "Hatinska pripovijest", "Partizani" i "Kazneni odredi". Radnja se događa u Bjelorusiji 1943. godine. Glavni junak je bjeloruski dječak Fljora Gajšun, koji poslije nacističke kaznene operacije i pored majčinog negodovanja odlazi u partizane.

Prvobitno je bilo zamišljeno da se film zove "Ubijte Hitlera". Izmjena naslova je bila jedina intervencija cenzure na koju je redatelj pristao.

Kasnije je film prikazan u jedanaest zemalja svijeta. On je za strance bio toliko šokantan da su tijekom projekcije pored kina dežurala kola hitne pomoći za suviše osjetljive gledatelje.

10. U kolovozu 1944. (2000.)

U ljeto 1944. godine njemački agenti bili su aktivni u pozadini sovjetske vojske u Bjelorusiji. Kontraobavještajna jedinica Smerša dobila je zadatak da ih pronađe i neutralizira, jer je o tome ovisila sudbina cijele ofenzivne operacije na Baltiku.

Film je dobio dobre kritike i kritičara i običnih gledatelja. Najvrednija je bila pohvala FSB-a, koja je ovaj film priznala za najbolju ekranizaciju života i rada sovjetskih kontraobavještajaca.

11. A zore su ovdje tihe (1972.)

Glavni događaj filma, snimljenog po kultnoj istoimenoj priči Borisa Vasiljeva, odigrao se 1942. godine u Kareliji. Grupa od pet djevojaka koje su ratovale u jedinicama protuzračne obrane pod zapovjedništvom starješine Fedota Vaskova stupa u bitku s njemačkim padobrancima.

Scene ratnog doba snimljene su izrazito realistično u crno-bijeloj tehnici, a scene prije i poslije rata, kao i scene djevojačkih sjećanja i sanjarenja, snimljene su u koloru.

U filmu postoji epizoda u ruskoj "banji" (ruskoj parnoj kupelji), u kojoj se glumice pojavljuju obnažene. Redatelj Stanislav Rostocki je cijelih pet sati nagovarao djevojke da pristanu na snimanje ove scene. On je ovako objasnio svoju redateljsku zamisao: "Djevojke, ja želim pokazati mjesto gdje pogađa metak. Želim pokazati da metak ne ubija apstraktnog čovjeka, nego lijepu i mladu ženu koja treba rađati djecu."

12. Zvijezda (2002.)

Ako su sada ruski ratni filmovi slični računalnim igrama poput World of Tanks, s apsolutno neopravdanim isticanjem ljubavne linije u prvi plan, onda "Zvijezda" snimljena 2002. godine prati najbolje primjere sovjetske kinematografije, kada su u ratnim filmovima govorili krajnje realistično o samom ratu.

"Zvijezda" je priča o grupi izviđača koji su u ljeto 1944. riskirali svoje živote na neprijateljskom teritoriju da bi dobili važne informacije o predstojećem njemačkom kontranapadu. Ljubavi ima i u ovom filmu, ali ona ni na koji način ne skreće pozornost s glavnih događaja, kao što se često radi u ruskim vojnim filmovima posljednjih godina.