Ilja Glazunov/Galerija Ilje Glazunova; Nikita Cicin,1987.; Aleksandar Haršak
Oni savršeno dočaravaju jednu od najdužih i najstrašnijih opsada u povijesti čovječanstva.
Njemačke su trupe 8. rujna 1941. godine zauzele grad Šliseljburg i samim su time na kopnu zatvorile obruč oko Lenjingrada. Jedina nit koja je spajala drugi po značaju grad SSSR-a sa slobodnim sovjetskim teritorijem bila je pravac duž Ladoškog jezera koji je ostao zapamćen kao "Put života".
Lenjingrad je proveo 872 dana pod opsadom njemačkih, finskih, španjolskih i talijanskih trupa, očajnički pokušavajući opstati. Između 650 000 i milijun i pol stanovnika grada izgubilo je život uslijed hladnoće, artiljerijske paljbe, zračnih napada i naročito gladi.
Kopnena komunikacija sa slobodnim sovjetskim teritorijem obnovljena je za vrijeme ofenzive "Iskra" u siječnju 1943. godine, kada su sovjetske trupe oslobodile Šliseljburg. Godinu je dana kasnije Crvena armija izvela operaciju "Siječanjski grom" i odbacila neprijatelja 100 kilometara od Lenjingrada. Tako je likvidirana opsada koja je trajala 872 dana.
1. B. Ugarov. Lenjingrađanka, 1941.
Boris Ugarov/Državni ruski muzej, 1961.
2. V. Kučumov. Ispred Marsovog polja, 1942.
Vasilij Kučumov/Virtualni ruski muzej
3. I. Glazunov. Sjećanja iz djetinjstva. Lenjingradska opsada
Ilja Glazunov/Galerija Ilje Glazunova, 2004.
4. V. Kučumov. Obala Neve ispred Zimskog dvorca, 1942.
Vasilij Kučumov/Virtualni ruski muzej
5. P. Belousov. Iz opsadnog dnevnika
6. K. Rudakov. Majka. Opsada
Konstantin Rudakov/Čuvaški državni muzej umjetnosti
7. S. Boim. Ladoga – Put života
Solomon Boim/Galerija slika grada Krasnoarmejska Moskovske oblasti, 1949.
8. N. Cicin, Opsadni kruh
9. I. Glazunov. Glad
Ilja Glazunov/Galerija Ilje Glazunova, 1956.
10. L. Krivicki. Opsada. Govori Lenjingrad
11. S. Boim. Krstarica "Kirov" otvara paljbu
12. J. Neprincev. Opsada, 1943.
13. A. Haršak. Zašto?
14. V. Serov, I. Serebrjanij, A. Kazancev. Opsada Lenjingrada – proboj, 1943.
V. Serov, I. Serebrjanij, A. Kazancev/Kolekcija državnog Ruskog muzeja, 1943.
15. A. Pahomov. Vatromet 27. siječnja 1944.
Aleksej Pahomov/Kolekcija državnog Ruskog muzeja, 1944.
