"Dođi i vidi": 9 zanimljivosti o najboljem ratnom filmu svih vremena

Elem Klimov/Mosfilm, Belarusfilm, 1985
"Dođi i vidi" često se smatra najboljim ratnim filmom svih vremena i sigurno spada među najpopularnije sovjetske filmove na svijetu. Film opisuje mali fragment Drugog svjetskog rata iz perspektive bjeloruskog dječaka, ne ustežući se pri prikazivanju ratnih strahota. S punom dozom realizma film pokazuje da ne postoji ništa strašnije od zvjerstava koja čovjek može počiniti u ratu.

Ako još niste imali priliku pogledati ovaj film, obavezno ga potražite (pogledajte ga na ruskoj filmskoj platformi Russian Film Hub). A bilo da ste ga već vidjeli ili ne, ovih devet podataka će učiniti da ga još više cijenite. Samo pazite, posljednja stavka otkriva dio sadržaja iz filma!

U filmu je korišteno pravo streljivo

Tijekom snimanja filma "Dođi i vidi" korišteni su pravi meci. Ponekad su glumcima letjeli iznad samih glava, što njihove izraze lica čini još realističnijim. A scena u kojoj mitraljez ubija kravu stvarno se dogodila.

Kvaliteta zvuka se mijenja tijekom filma

Glumci Olga Mironova i Aleksej Kravčenko

Poslije košmarne scene bombardiranja glavni junak Fljora djelomično gubi sluh. Dok gledate film, primjećujete da zvuci postaju prigušeni i da se čuje slaba zvonjava. Osim toga, u ostatku je filma kvaliteta zvuka slabija, što nam omogućava da dublje uđemo u zastrašujući svijet na ekranu.

Glumac koji igra Fljoru je prošao kroz pakao

Aleksej Kravčenko, četrnaestogodišnji glumac koji je igrao Fljoru, tijekom snimanja je stvarno prošao kroz pakao. Redatelj Elem Klimov je film snimao kronološkim redoslijedom tijekom devet mjeseci. Fizički izgled dječaka na početku i kraju filma pokazuje dubinu njegovih doživljaja.

Kravčenko se na početku filma pojavljuje kao mlad i zdrav dječak, dok na kraju postaje iscrpljena, izmoždena utvara sijede kose, iskolačenih očiju i izboranog lica.

Ova transformacija i visoka kvaliteta šminke bile su toliko realistične da su kružile glasne da je dječaku kosa stvarno posijedila. Zapravo se za bojenje koristila specijalna srebrna uljana boja, zajedno s tankim slojem pravog srebra. Poslije toga je bilo teško vratiti njegovu kosu u prvobitno stanje, pa je Kravčenko morao živjeti sa sijedom kosom neko vrijeme, čak i poslije snimanja filma.

Osim toga, pridržavajući se prepisane dijete za kasniji dio filma, Kravčenko je stvarno oslabio i pretvorio se u kost i kožu.

Redatelj Klimov je na Fljori pokušao primijeniti hipnozu 

Redatelj Elem Klimov je pokušao primijeniti sljedeću metodu - da uoči snimanja najsurovijih scena filma psihoterapeut hipnotizira Kravčenka. Plašio se da bi strahovito iskustvo moglo naškoditi njegovoj mladoj duši. Kako je Klimov rekao u jednom intervjuu (koji možete pogledati na YouTubeu), "Kravčenkova gluma je mogla imati vrlo tužan kraj. Moglo mu se dogoditi da završi u ludnici."

Kravčenko je prilikom snimanja koristio neku vrstu autogenog treninga, ali je odbio da ga hipnotiziraju. Sve šokantne scene je doživio pri potpunoj svijesti.

Kvaliteta slike je zatamnjena i "pjeskovita"

"Dođi i vidi" je kompletno snimljen uz korištenje prirodnog svjetla. Zbog toga su scene na lokacijama s manje svjetla, kao u šumi, na primjer, snimane filmskom trakom koja se okreće brže nego u normalnim uvjetima. Tako je postignuta mračna i zrnasta struktura slike. "Pjeskovita" kvaliteta slike u skladu je s temom filma.

Prvobitni naziv filma je bio "Ubijte Hitlera"

Prvobitno je film trebao nositi naziv "Ubijte Hitlera". Međutim, u to se vrijeme smatralo da to nije primjereno. Umjesto toga, Klimov je naziv "Dođi i vidi" pronašao u šestom poglavlju Otkrivenja Ivanovog: "Jer dođe veliki dan gnjeva njegova, i tko može opstati?" (Otkrivenje 6:17).

Klimov je osobno doživio Drugi svjetski rat

Elem Klimov

Rođen i odrastao u Staljingradu, Elem Klimov je kao dječak evakuiran iz grada dok su bijesnile strašne bitke. U intervjuima je više puta govorio o tome da je njegovo osobno iskustvo utjecalo na snimanje filma.

Osim toga, njegov koscenarist Ales Adamovič doživio je Drugi svjetski rat dosta slično kao i glavni junak filma. Adamovič je u vrijeme Drugog svjetskog rata bio tinejdžer, kao Fljora u filmu. On i njegova obitelj su se borili među partizanima u Bjelorusiji protiv Nijemaca.

Bjelorusija je u Drugom svjetskom ratu najviše stradala

Većina ljudi zna da je Sovjetski Savez u Drugom svetskom ratu pretrpio najveće gubitke od svih zemalja. Međutim, rijetko je kome poznato da je Bjelorusija bila najteže pogođena sovjetska republika. Prema ruskom povjesničaru Vadimu Erlikmanu i njegovoj knjizi "Gubici stanovništva u 20. stoljeću", Bjelorusija je izgubila 25% ukupne populacije u ratu, a većinom su to bile civilne žrtve. Smatra se da su u Bjelorusiji ukupno stradala preko 2 milijuna ljudi.

Kada gledate film "Dođi i vidi", razmislite o ovoj statistici. Zaplet ne čini neki izolirani incident. To je nešto što se u Bjelorusiji događalo na tisuće puta tijekom nekoliko godina. U završnim scenama filma, kada grupa sovjetskih partizana odlazi iz sela, nema uzbuđenja zbog pobjede ili poraza. Umjesto toga, oni se kreću iz jednog košmara u drugi.

Scena u žitnici se zaista dogodila i to ne samo jednom

Od svih šokantnih scena u filmu "Dođi i vidi" najteže je povjerovati u strašnu scenu spaljivanja crkve. SS brigada uz pomoć lokalnih kolaboracionista sve stanovnike sela satjerava u crkvu i žive ih spaljuje.

Koliko god užasno izgledala, ova scena ne sadrži nikakvo pretjerivanje. Ova vrsta monstruoznih zločina nacista nad Židovima i Slavenima dobro je dokumentirana na Istočnom frontu. Kao što se navodi na kraju filma, "628 bjeloruskih sela je spaljeno do temelja sa svim njihovim stanovnicima".

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće