Slika Gale, Salvador Dalí
Getty ImagesAlisa Rozenbaum, kasnije poznata kao Ayn Rand, rođena je u peterburškoj židovskoj obitelji, a iz Sankt-Peterburga je emigrirala u dobi od 20 godina.
Alisin otac je bio vlasnik ljekarne, koja je nakon ruske revolucije nacionalizirana - što je imalo jasan utjecaj na njezine kasnije filozofske stavove.
U SSSR-u je studirala film, a kasnije se prijavila za staž u SAD-u. Njezina je teta tamo otišla prije revolucije te ju je pristala primiti na nekoliko mjeseci. Na opće iznenađenje, Alisa je dobila dopuštenje za odlazak u Ameriku na stažiranje, što je u sovjetskim vremenima bio rijedak slučaj. Mlada žena je napustila svoju obitelj i domovinu kako bi slijedila svoj san. Željela je ostvariti karijeru u Hollywoodu te je ime promijenila u Ayn Rand, no filmska industrija joj nije bila suđena.
Ayn Rand je svjetsku slavu stekla nakon objavljivanja romana "Veličanstveni izvor" i "Atlas je slegnuo ramenima". Strastvene himne slobodi, individualnosti i razumnom egoizmu, njezine su knjige postale odraz njezine filozofije, koja je kasnije imala značajan utjecaj na američki libertarijanski pokret.
Salvador Dalí je tijekom svoje umjetničke karijere isticao da je uspjeh i slavu dugovao svojoj muzi i menadžerici Gali Dalí: "Volim Galu više no što volim svog oca, više no što volim svoju majku, više no što volim Picassa. Čak i više no što volim novac! Hvala ti, Gala!"
Jelena Djakonova je rođena u Kazanju, u obitelji činovnika, prije no što se obitelj preselila u Moskvu. Mlada je žena 1912. otišla u lječilište za liječenje tuberkuloze u Clavadelu (Švicarska), gdje je upoznala budućeg velikog francuskog pjesnika Paula Éluarda. Uskoro su se vjenčali i preselili u Francusku. Obitelji se nekoliko godina kasnije pridružio njemački avangardist Max Ernst te su počeli živjeti zajedno. Jelena je u to vrijeme počela koristiti pseudonim Gala.
"Galarina", portret Gale Dalí, Salvador Dalí, 1944.
Teatre Museu Gala Salvador Dalí1929. godine, kada je imala 35 godina, Jelena je upoznala Salvadora Dalíja, koji je tada imao 25 godina, te se zaljubila u mladog i talentiranog slikara. Postala je njegova supruga, jedini model za njegove slike i njegova menadžerica i promotorica.
Gala je neumorno plaćala kritičarima i obilazila galerije kako bi promovirala Dalíja, gomilala je vojsku obožavatelja i bez prestanka govorila o geniju svog voljenog supruga, ostvarivši sjajne rezultate.
U 1930-ima bi se Dalíjeve slike prodavale u pola sata nakon otvaranja izložbe. Sam umjetnik je počeo vjerovati u svoj genij te je postao otac nadrealizma.
Luiza Salomé je poznata ne samo kao spisateljica, filozofkinja i psihoanalitičarka, nego i kao "femme fatale" europskog društva svog vremena. Smatra se da je Nietzsche zbog nje izgubio razum - filozof se nakon njihove veze nikada nije oženio te je zadnje dane svoga života proveo u psihijatrijskoj ustanovi. Salomé je "kriva" i za to što se Rainer Maria Rilke zaljubio u rusku kulturu, naučio ruski jezik, upoznao Lava Tolstoja i napisao neke od svojih najljepših stihova. Da, razlog tome je to što je Luiza rođena u Rusiji!
Ovu je talentiranu spisateljicu i znanstvenicu krasio snažan ženski šarm; muškarci su se zaljubljivali u nju, a ona je utjecala na njihove filozofske i kreativne ideje.
Lou Andreas-Salomé, Paul Rée i Friedrich Nietzsche, 1882.
Getty ImagesSalomé je rođena u Sankt-Peterburgu u obitelji ruskog aristokrata njemačkog podrijetla. Nakon smrti oca, Salomé se preselila u Švicarsku kako bi stekla visoko obrazovanje (što je u Rusiji u to vrijeme za žene bilo zabranjeno). Salomé je u Europi postala dio elitnih intelektualnih krugova, pisala je romane i pjesme te je svoje hrabre feminističke stavove ostvarila u vlastitom životnom stilu.
Salomé je 1911. godine upoznala Sigmunda Freuda te je 25 godina svoga života posvetila psihoanalizi. Napisala je niz knjiga, od kojih je najpoznatija "Erotika", i više od 130 članaka na tu temu; u Goettingenu u Njemačkoj je imala privatnu psihoanalitičku praksu.
Kako bi slijedila svoje snove i učinila matematiku svojom profesijom, ova je žena bila prisiljena dogovoriti fiktivni brak, no to nije bilo uzalud. Sofija Kovalevska je postala prva profesorica matematike na svijetu.
Krajem 19. stoljeća žene u Rusiji nisu imale priliku visoko se obrazovati. Kako bi nastavila svoje školovanje u inozemstvu, žena je trebala pismeno odobrenje roditelja. Kovalevska je željela studirati matematiku, no njezin se otac protivio tom planu. Mlada je žena nagovorila obiteljskog prijatelja, biologa Vladimira Kovalevskog, da s njom stupi u fiktivni brak kako bi mogla pobjeći od utjecaja svoga oca. Kovalevski je pristao i zajedno se proveli plan u djelo.
Par je otišao u Heidelberg u Njemačkoj, gdje je Sofija završila studij na lokalnom sveučilištu. Nakon toga je s obrazovanjem u području matematike nastavila u Berlinu.
Sofija Kovalevska je obranila svoju doktorsku disertaciju na temu teorije diferencijalnih jednadžbi s pohvalom. Postala je prva žena matematičarka u Rusiji i prva profesorica matematike na svijetu; također je bila i talentirana spisateljica.
Nakon samoubojstva muža, Kovalevska se preselila u Stockholm, gdje se, uz ogroman trud, zaposlila na Sveučilištu u Stockholmu. Postala je profesorica na Odsjeku za matematiku Sveučilišta u Stockholmu, gdje je držala predavanja na njemačkom i švedskom jeziku.
Pročitajte i: Otišli bez povratka: 4 genija koja je Rusija izgubila u emigraciji prije stotinu godina
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu