5 činjenica o Sergeju Ejzenštejnu koje dokazuju da je bio genij

Nijemi filmovi Sergeja Ejzenštejna o Ruskoj revoluciji 1917. donijeli su mu svjetsko priznanje. Ovaj je poznati sovjetski redatelj i scenarist, rođen 22. siječnja 1898. u Rigi (koja je tada bila dio Ruskog Carstva), bio hvaljen kao pionir filma. Donosimo pet razloga zašto!

1. "Oklopnjača Potemkin" se smatra jednim od najboljih filmova svih vremena

Scena iz filma "Oklopnjača Potemkin" (1925.)

Getty Images

Ejzenštejnova drama o pobuni mornara protiv časnika na jednom carskom ratnom brodu u Odessi, snimljena 1925. godine, smatra se klasikom svjetske kinematografije. Kultna scena vojnika koji jure niz stepenice reinterpretirana je u filmovima Nedodirljivi, Goli pištolj 3 i drugim filmovima. Ovaj se film na popisu najboljih filmova svih vremena nalazi od 1950-ih. "Oklopnjača Potemkin" je 2010. proglašena trećim najboljim stranim filmom svih vremena.

Film je bio drugi dio Ejzenštejnove "revolucionarne trilogije", između filmova "Štrajk" i "Oktobar".

2. Ejzenštejn je bio "otac montaže"

Sergej Ejzenštejn. 1925. Reprodukcija.

Sputnik

Ejzenštejn je poznat kao izumitelj "intelektualne montaže" i "montaže atrakcija". Koristeći svoju posebnu tehniku filmske montaže na zaslonu je prikazivao brzi razvoj događaja. Svaku je scenu razdvojio na fragmente prije no što bi ih presložio redoslijedom kojim je htio.

3. Staljin je odbio prihvatiti drugi dio Ejzenštejnovog filma "Ivan Grozni"

Scena iz filma "Ivan Grozni" (1944.)

Getty Images

Posljednji Ejzenštejnov projekt "Ivan Grozni" (1944.) snimljen je na Staljinov zahtjev i trebao je biti dio trilogije. Filmski je redatelj za prvi dio dobio najprestižnije državno priznanje, no za drugi ga je dio Staljin oštro iskritizirao. "Taj film je odvratan!", izjavio je Staljin na savjetovanju rukovodstva Komunističke partije u kolovozu 1946. godine. Film počinje od ranog razdoblja kraljevanja Ivana Groznog, u vrijeme dok vladar još nije postao "grozan". Međutim, u drugom dijelu se prikazuju sve jača oporba boljara i najkontroverznije epizode njegove vladavine u kojima opričnici teroriziraju plemstvo. Staljin je Ivanove gardijske pukovnije (opričnike), koje su osnovane radi borbe protiv carevih neprijatelja, doživljavao kao "naprednu vojsku".

"Vi prikazujete opričnike kao Ku Klux Klan", negodovao je Staljin. Film je revidiran te je prikazan tek 1958. godine, nakon smrti redatelja. Treći dio postoji samo u obliku skica - jedna je njegova scena prikazana 1988. godine.

4. Ejzenštejn je zamalo radio u Hollywoodu

Sergej Ejzenštejn u New Yorku, 1930.

Sputnik

Ejzenštejn je 1929., zajedno s redateljem Grigorijem Aleksandrovim i snimateljem Eduardom Tisseom, otišao na poslovno putovanje u zapadnu Europu i SAD. Redatelj je predavao na sveučilištima u Londonu, Amsterdamu, Bruxellesu i Hamburgu, a govorio je i na radiju u Berlinu. Te je godine za Paramount Pictures pripremio scenarij za filmsku adaptaciju Američke tragedije Theodorea Dreisera, no kompanija je ponudu odbila. Neki vjeruju da se to dogodilo pod utjecajem vala antikomunističkih osjećaja u Americi u to vrijeme.

Redatelj se u prosincu 1930. preselio u Meksiko kako bi snimio film Da živi Meksiko! o povijesti i svakodnevnom životu te zemlje. Film nije bio završen za Ejzenštejnova života, no kasnije ga je završio Aleksandrov. Prikazan je 1979. godine.

5. Umro je na pragu filma u boji

Scena iz filma "Oluja nad Meksikom" (1933.)

Getty Images

Ejzenštejn je ekspementirao s bojom na filmu i pokušavao je bojati sličice, pa čak i neke scene u svojim filmovima. Umro je 11. veljače 1948., prije nego što je boja ostavila svoj trag na filmu - međutim, u to je vrijeme radio na članku pod naslovom "Film u boji".