Od progona do mirnog suživota: Kako katolici danas žive i mole u pravoslavnoj Moskvi

06. SIJ 2020.

Oleg Jegorov

Valerij Šarifulin/TASS

Strogo uređeni u carskoj Rusiji i potpuno zabranjeni u SSSR-u, katolici danas u Moskvi žive u miru s drugim vjeroispovijestima i mogu slobodno održavati svoje svete mise. Njihova zajednica, međutim, i dalje je mala i samo nekoliko katoličkih crkava služi duhovnim potrebama vjernika u ovom gradu od 12 milijuna stanovnika.

Običnog bi prolaznika Katedrala Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, najveća katolička crkva u Rusiji, mogla iznenaditi kada se pred njim iznenada pojavi u središtu Moskve. Okružena urednim i sličnim kućama, ova masivna crvena gotička građevina podsjeća na staru Europu. Katedrala je zapravo izgrađena tek 1911. godine.

Vjernici u blizini rimokatoličke katedrale Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije za vrijeme katoličkih božićnih proslava u Moskvi.

Ruslan Krivobok/Sputnik

Nekoliko ljudi žuri u crkvu – uskoro će početi misa, četvrta po redu toga dana. Katolicima je ovih dana posebno važno posjećivati crkvu - bilo je vrijeme Adventa, razdoblja prije Božića u kojem vjernici moraju posebno predano usmjeriti svoje misli prema Bogu, moliti se i iščekivati Isusovo rođenje.

Oni koji ulaze u katedralu nailaze na veliki križ s natpisom: „Krist jučer, danas i uvijek“. No to nije oduvijek bilo tako. Desetljećima Isus i njegovim štovatelji uopće nisu bili dobrodošli u ovu zgradu.

Prevladavanje povijesnog animoziteta

Dok su prije nekoliko desetljeća dvije vjere bile ljuti protivnici, danas se razlike između ruskih pravoslavaca i katolika (oko 1 posto stanovništva zemlje) čine malima. Svatko tko je ikad bio u pravoslavnoj crkvi može prepoznati slične obrede u ovoj katoličkoj crkvi punoj božićnih drvaca.

Uočiti se mogu neke vanjske razlike: katolkinje ne pokrivaju glave, vjernici se križaju na drugačiji način, svećenici nemaju brade i nose drugačiju odjeću. Postoje i ozbiljnije proturječnosti: za pravoslavce papa nije vrhovni poglavar svih kršćana, dvije vjeroispovijesti se ne slažu po pitanju prirode Presvetoga Trojstva i sl.

Razglednica Katoličke katedrale u Moskvi

Javna domena

Pravoslavni mitropolit Illarion se slaže: „Obje naše Crkve se bave istim stvarima: krizom morala u društvu, velikim brojem pobačaja i razvoda i nedostatkom socijalne sigurnosti.“

Odnosi danas jesu topliji, no to nije uvijek bilo tako u prošlosti.

Sumorna prošlost

Većinski pravoslavna Rusija svoju katoličku manjinu dobila je u 18. stoljeću aneksijom velikih dijelova Poljske i Litve. "Povijesno gledano, većina katolika živi u zapadnom dijelu zemlje ili u Sibiru, što je povezano sa tužnijim stranicama naše povijesti, jer je puno katolika iz Poljske, Litve i Ukrajine poslano u Sibir", rekao je otac Kirill Gorbunov, glasnogovornik rimokatoličke nadbiskupije u Moskvi.

Pravoslavni carevi su tek 1905. dali Rusima mogućnost da se preobrate na katolicizam, a šest godina poslije, izgrađena je velika katedrala Bezgrešnog Začeća. No, ubrzo su došli crni dani za katolike. Kada su boljševici preuzeli vlast 1917. godine, situacija je postala ozbiljna za većinu vjernika uključujući i katolike.

Većina katoličkih crkava je zatvorena ( uključujući i katedralu ), a velik broj svećenika je uhićen. Do kasnih 1930-tih ostale su otvorene samo dvije katoličke crkve u SSSR-u, obje sa statusom "crkava francuskog veleposlanstva". Moskovska katedrala postala je sekularna zgrada, s četiri kata koji su služili kao uredi za državne tvrtke - tvornicu pokućstva, trgovinu rasvjetnih tijela, te čak i kao punionica alkohola.

Tek u 1990-tim, nakon pregovora s gradskim vlastima i zahvaljujući pomoći od strane Vatikana i međunarodne katoličke zajednice, lokalci su napokon dobili svoju crkvu natrag.

Planirane nove crkve

Orguljaška glazba i pjevanje čuje se u katedrali, a nekoliko desetaka ljudi se moli. Neki sjede na klupama i konstantno se križaju. Svećenik čita evanđelje na latinskom jeziku, ali pet minuta kasnije, nakon što misa na latinskom jeziku završi, počinje misa na ruskom jeziku. "Imamo mise na ruskom, latinskom, poljskom, engleskom i francuskom jeziku", rekao je otac Kirill, te dodao kako se nedjeljom održava 11 misa u katedrali. Prema ocu Kirillu, oko 50 000 do 60 000 katolika živi u Moskvi.

Ukupno, samo tri katoličke crkve postoje u glavnom gradu. Osim katedrale, postoji crkva Svetog Luja i mala crkva u udaljenom distriktu Ljublino. Sve ove crkve nisu dovoljne za duhovne potrebe 50 000 ljudi, zaključuje otac Kirill. "Pregovaramo s gradskim vlastima o zemljištu, te se nadamo da ćemo u idućih nekoliko godina izgraditi još jednu katoličku crkvu u Moskvi", dodao je.

Otkrivamo kako su ruski carevi slavili Božić

religija u rusiji pravoslavlje povijest rusije katolička crkva religija ruska pravoslavna crkva

Više