Božić je: Ruske starinske čestitke

Vjeruje se kako je prvu božićnu čestitku izradio engleski umjetnik imenom Dobson, 1794. godine. Čestitka je prikazivala obitelj sakupljenu oko božićne jelke.
Masovna produkcija božićnih čestitki počela je 1840. također u Engleskoj, kada je Sir Henry Cole otisnuo nekoliko čestitki koje je odmah podijelio među svojim prijateljima.
Prve božićne čestitke u Rusiju su došle iz Engleske 1890-ih godina.
Trgovci bi kupovali prazne čestitke te unutar njih pisali „Sretan Božić“ na ruskom. To je povećavalo cijenu čestitki, koje su si mogli priuštiti samo bogati ljudi.
Tiskanje čestitki započelo je u inozemstvu, prvenstveno u Njemačkoj, odakle su ih posebno za Rusiju naručivale velike knjižare.
1894. Ministarstvo unutarnjih poslova Rusije dopustilo je slanje čestitki poštom. Iste su se godine počele izrađivati prve čestitke i u samoj Rusiji.
Prve ruske božićne čestitke izradio je sanktpeterburški Odbor Sestara crvenog križa u dobrotvorne svrhe.
Božić se slavio 25. prosinca (stari način), blizu Nove godine. Zbog toga su se božićne čestitke koristile i za novogodišnje pozdrave.
Što se tiče umijeća, čestitke u predrevolucijskoj Rusiji nisu ni u kojem pogledu zaostajale za stranima, štoviše ponekad su ih i nadmašivale.
Čestitke su za Rusiju postale novi oblik umjetnosti. Koristile su se u dekoraciji doma i stavljale u posebne albume za slike.
Od 23 zemlje članice Svjetske poštanske unije, samo se Rusija nije prilagodila internacionalnom standardu u veličini čestitke (9x14cm).
Ruske vlasti smatrale su neprihvatljivom činjenicu da bi morale srezati maštu domaćih proizvođača.
Svi veliki događaji toga vremena prikazani su na božićnim čestitkama, uključujući i Prvi svjetski rat.
Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, čestitke su obustavljene.
Tradicija slanja čestitki ponovno je oživljena 1941. godine početkom Drugog svjetskog rata.
U to su vrijeme čestitke sadržavale samo novogodišnje pozdrave. Božićne su se čestitke u Rusiju vratile tek prije 20 godina.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond: