Europa ponovno može postati meta raketnog udara

Potpisivanje Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa 1987. godine bilo je jedan od ključnih koraka u pravcu smanjenja opasnosti od nuklearnog konflikta između SSSR-a i SAD-a. „Prema sporazumu, likvidirana je krajnje opasna klasa raketa, koje brzo dolijeću do cilja, što je znatno povećavalo šanse da svaki sitniji incident preraste u sveobuhvatni rat”, objašnjava za RBTH direktor Ruskog savjeta za međunarodna pitanja Ivan Timofejev. Osim toga, nakon sklapanja sporazuma Amerikanci su povukli svoje rakete iz Europe, tako da ona više nije bila meta sovjetskog udara.

Ozbiljne prijetnje ili ucjena?

Sada SAD govori o spremnosti da ponište taj sporazum. Washington tvrdi da Moskva ne poštuje sporazum već dve godine, a rusko Ministarstvo vanjskih poslova naglašava da još uvijek od američkih kolega nije dobiveno objašnjenje što je konkretno Rusija prekršila i kada se to dogodilo. Umjesto da konkretiziraju svoje otpužbe, Amerikanci govore o mogućem odgovoru, uključujući i razmještanje raketa malog i srednjeg dometa u Europi (vlada Velike Britanije već je unaprijed dala svoju suglasnost).

Američko teško naoružanje u Istočnoj Europi? Reakcija Rusije Kako javljaju američki mediji, Pentagon predlaže da se u Istočnoj Europi razmjesti teško naoružanje kojim se može naoružati kontingent od 5 tisuća vojnika radi pružanja otpora „mogućoj agresiji Rusije”.

Po mišljenju Ivana Timofejeva, visoka je vjerojatnost da sporazum bude poništen u naredne tri godine: „Za poništavanje sporazuma zainteresirani su ’jastrebovi’ u političkoj eliti. Pored toga, sporazumu se protive i lobisti iz vojne industrije obiju zemalja, jer ako ne bude sporazuma, obnovit će se trka u naoružavanju”.

Prema riječima docenta Sveučilišta Visoka škola ekonomije Dmitrija Oficerova-Beljskog, među ruskim lobistima iz vojnoindustrijskog kompleksa u posljednje tri godine sve češće se mogu čuti priče o tome kako taj sporazum nije ni potreban. „Nije isključeno ni to da SAD ima planove da od mnogih zemalja Istočne Europe naprave kvazinuklearne sile za slučaj zamišljene ruske agresije”, objašnjava stručnjak.

Postoje, međutim, i drugačija mišljenja. Dmitrij Suslov, zamjenik direktora Centra za kompleksna europska i međunarodna istraživanja Sveučilišta „Visoka škola ekonomije”, smatra da Amerikanci nisu ozbiljni kada govore o poništavanju sporazuma. „Prije će biti da se radi o ucjeni. Washington daje Moskvi do znanja da je spreman za ozbiljnu trku u naoružavanju, sve do povratka na situaciju iz 80-ih godina. Pored toga, sada Bijela kuća pokušava demonstrirati građanima SAD-a i saveznicima kako je spremna braniti svoje interese isto tako odlučno kao i Moskva”, kaže Suslov za RBTH.

Poništavanje sporazuma će unijeti raskol u NATO-u

Ako SAD ipak ponište sporazum, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne, posebno u kontekstu događaja u Ukrajini, gdje Rusija i Zapad još nisu utanačili pravila igre. „Naglo će se pogoršati sigurnosna situacija u Europi. Rizik od izbijanja konflikta će postati veći, počet će trka u naoružavanju, tako da će se povećati i rizik od nenamjerne eskalacije”, smatra Ivan Timofejev.

SAD i NATO strahuju od Putinovih nuklearnih raketa Nakon izjave predsjednika RF Vladimira Putina o proizvodnji i postavljanju 40 balističkih raketa nove generacije Rusija je optužena za podrivanje Sporazuma o ograničavanju strateškog ofanzivnog naoružanja (START), i za „neodgovorno” ponašanje.

„Moguć je i raskol u samom NATO-u”, nastavlja Dmitrij Suslov. „Francuska i Njemačka će biti protiv poništavanja ugovora, jer neće htjeti ponovno postati meta ruskih raketa”. Naravno, SAD može pokušati iskoristiti to kao izgovor i uvjeriti Europu da podrži njihov projekt proturaketne obrane, ali po mišljenju Dmitrija Suslova, to im neće poći za rukom. „Proturaketna obrana je daleko manje učinkovita od ofanzivnog naoružanja”, smatra stručnjak.

Rusija treba razgovarati direktno s Europom

Ruske vlasti prijete razmještanjem raketa Iskander u Kalinjingradskoj oblasti ukoliko SAD ponište Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa. Stručnjaci, međutim, predlažu da se ne žuri s tim potezom.

 „Ako SAD ponište sporazum, Moskva treba odgovoriti krajnje obazrivo i pokušati riješiti problem na političkoj razini. Potreban je dijalog s Europljanima. Treba im objasniti da će u tom slučaju najviše izgubiti sama Europa. U Europi će biti razmještene američke rakete, i samim tim će ruske rakete biti uperene prema Europi”, kaže Ivan Timofejev.

„Mogućnost poništavanja sporazuma prvi su spomenuli Amerikanci, a ne Rusija”, podsjeća Dmitrij Suslov. „To treba iskoristiti za pokretanje intenzivnog dijaloga s Europljanima. Teško da će nam poći za rukom izazvati raskol u NATO-u ili pokrenuti dijalog o promjeni temelja europske sigurnosti, ali bismo bar mogli početi dijalog o sigurnosti, što bi već bio napredak u odnosu na sadašnje stanje. I taj dijalog treba voditi bez sudjelovanja SAD-a”. Nije isključeno da će upravo kroz taj konkretni dijalog o konkretnom problemu biti pokrenut proces normalizacije rusko-europskih odnosa.