SAD i NATO strahuju od Putinovih nuklearnih raketa

Vladimir Putin je 16. lipnja govorio o planovima modernizacije ruskih nuklearnih snaga i između ostalog rekao: „Ove godine će nuklearne snage dobiti preko 40 novih interkontinentalnih balističkih raketa, koje će moći zaobilaziti sve, pa čak i tehnički najsavršenije sisteme proturaketne odbrane”.

 „Obnavljanje nuklearnog arsenala u Rusiji nije nikakvo iznenađenje, jer se uklapa u program modernizacije oružanih snaga, s tim što je broj raketa manji od planiranog, jer bi ih trebalo biti oko 50, a ne 40”, kaže za RBTH Dmitrij Oficerov-Beljski, docent Sveučilišta Visoka škola ekonomije.

I zaista, predsjednik Putin nije govorio samo o raketama, nego o oružanim snagama u cjelini. Isto je priopćio da će uskoro „na borbeno dežurstvo stupiti i strateška podmornica Vladimir Monomah, a bit će popunjen i sastav površinske flote i njene avijacije”.

Pa ipak, zapadni političari su vrlo žučno reagirali na Putinove riječi. Oni su ih shvatili gotovo kao objavu nove trke u naoružavanju. „Takvo zveckanje oružjem nimalo ne doprinosi deeskalaciji konflikata”, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest. „Ratoborna retorika Rusije je neutemeljena, opasna i doprinosi destabilizaciji”, izjavio je generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. A zapovjednik snaga NATO-a Europi Philip Breedlove je rekao da se Rusija ponaša kao „neodgovorna nuklearna sila”.

Neočekivana dramatizacija

Stručnjaci djelimično shvaćaju što je izazvalo tako oštru reakciju. „Riječi predsjednika Putina pale su na plodno tlo”, kaže za RBTH Petar Topičkanov, suradnik programa „Problemi širenja” Moskovskog centra „Karnegi”. „Politički odnosi između Rusije i SAD-a, tj. NATO-a, ušli su u fazu uzajamnih optužbi i prijetnji. Zbog toga se izjava da jedna zemlja dobiva nove mogućnosti u oblasti nuklearnog ili konvencionalnog naoružanja doživljava upravo kao prijetnja upućena drugoj strani”.

Pa ipak, stručnjak je začuđen činjenicom da i visoki službenici daju tako alarmantne izjave. „Čudi me reakcija generalnog tajnika NATO-a. Riječ je o dugoročnom programu obnavljanja ruskih nuklearnih snaga, koji nije pokrenut danas ili jučer. Osim toga, najavljenim popunjavanjem nuklearnog arsenala ruske snage nuklearnog odvraćanja ne prekoračuju gornju granicu propisanu sporazumom START”, kaže Petar Topičkanov. Prema njegovim riječima, u sporazumu je propisan režim inspekcija koji bitno ograničava mogućnosti kršenja sporazuma, a o tajnoj pripremi za izlazak iz sporazuma ne može biti ni govora.

Prema mišljenju ovog stručnjaka, vojni sukob nije potreban ni Rusiji ni Zapadu. „I Moskva i Washington i Bruxelles shvaćaju da će u slučaju izbijanja bilo kakvog oružanog konflikta između Rusije i NATO-a teško će se moći spriječiti njegova eskalacija i prerastanje u nuklearni rat”, kaže Topičkanov.

Preskupa trka u naoružavanju

Ruski službenici konstatiraju da predsjednik Putin nikome nije prijetio. „Ne počinjemo trku u naoružavanju, protiv smo takve trke, jer to, prirodno, slabi naše mogućnosti u sferi ekonomije”, izjavio je pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov.

Prema riječima Putinovog glasnogovornika Dmitrija Peskova, Ruska Federacija ne namjerava bilo koga napasti, nego naprotiv, strahuje da sama ne postane žrtva agresije. „Predsjednik je i jučer vrlo detaljno objasnio na konferenciji za novinare sa svojim finskim kolegom da nije Rusija ta koja se približava nečijim granicama, nego se vojna infrastruktura NATO-a približava granicama Rusije i poduzimaju se koraci u pravcu izmjene strateške ravnoteže snaga”, izjavio je glasnogovornik ruskog lidera Dmitrij Peskov.