Rusija i EU nisu više partneri

Reuters.

Reuters.

Reuters.
Europski parlament je usvojio rezoluciju u kojoj navodi da se Rusija više ne može smatrati strateškim partnerom Europske unije. Stručnjaci u Moskvi smatraju da će u sljedećim godinama rusko-europski odnosi i dalje biti u velikoj krizi.

Europski parlamentarci su 10. lipnja usvojili rezoluciju u kojoj preporučuju Europskoj komisiji da razradi novu strategiju odnosa s Moskvom, koja podrazumijeva veće financiranje projekata „čiji je cilj suprotstavljanje ruskoj propagandi unutar i izvan Europske unije”, jaču podršku ruskom građanskom društvu i stvaranje mehanizma „prikupljanja, monitoringa i razmjene informacija” o mogućim vezama Moskve s europskim strankama i nevladine organizacije. .

 

Strateškog partnerstva odavno nema

Ruski stručnjaci tvrde da nikakvog „strateškog partnerstva” između Rusije i EU tijekom proteklih godina nije ni bilo. „Rusko-europski odnosi su uvijek bili manje važni od političkih deklaracija. Strateško partnerstvo je postojalo, ali tek od dolaska Putina na vlast do ’narandžaste revolucije’ u Ukrajini 2004. godine”, kaže dopisniku RBTH Dmitrij Suslov, zamjenik direktora Centra za kompleksna i međunarodna istraživanja Sveučilišta „Visoka škola ekonomije”. „Rusija je sprovodila europocentričnu politiku i u potpunosti je prihvaćala teme koje je nudila Europska unija”.

Međutim, kada je Rusija počela prelaziti na vlastiti integracijski projekt na postsovjetskom prostoru, a Europska unija preko „obojenih revolucija” pokušala preformatirati postsovjetski politički prostor u vlastitom interesu, odnosi s EU su se počeli kvariti. Počele su krize – plinske, političke i ekonomske.

Određenu ulogu je imala i činjenica da se „Moskva nije naročito trudila uspostavljati odnose s općeeuropskim strukturama i radije se orijentirala na bilateralne veze”, kaže za RBTH docent „Visoke škole ekonomije” Dmitrij Oficerov-Beljski. „Za to postoje dva razloga. Prvo, postojala je, a i danas postoji težnja da se igra na kartu unutarnjih europskih proturječnosti, a drugo, europske strukture su suviše birokratizirane i zbog toga je suradnja s njima vrlo težak i dugotrajan posao”.

Vrhunac krize u odnosima bio je ukrajinski konflikt. „Rusija i EU na različite načine vide političko i ekonomsko ustrojstvo Velike Europe (tj. Europe u najširem smislu). Prema mišljenju Bruxellesa, sve zemlje istočno od njega trebaju se u određenoj mjeri asocirati s Europskom unijom”, kaže Dmitrij Suslov. „Za Rusiju je to neprihvatljivo. Moskva se zalaže za integraciju integracija, u kojoj bi Europska unija i Euroazijska ekonomska unija na ravnopravnim načelima gradile svoju suradnju”, smatra.

 

Male šanse za poboljšanje odnosa

Stručnjaci nemaju jedinstven stav kada je riječ o načinu izlaska iz sadašnje krize. Pojedini među njima ističu da treba razvijati odnose s konkretnim europskim zemljama. „U interesu Rusije su, naravno, bilateralni odnosi koji se grade neposredno s europskim glavnim gradovima. Sada djelujemo u tom pravcu i ne obraćamo mnogo pozornost na Bruxelles”, smatra Dmitrij Oficerov-Beljski. „Daleko veće uzajamno razumijevanje se obično postiže s onim zemljama s kojima je Rusija povezana isključivo u ekonomskoj sferi, na primjer s Austrijom i Italijom”.

Međutim, u ovom trenutku ti bilateralni odnosi, kao i mogućnosti da se igra na kartu unutarnjih europskih proturječnosti, imaju određenu granicu. Zemlje koje su prijateljski raspoložene prema Rusiji prisiljene da se orijentiraju na one koje to nisu, kako se ne bi srušio mit o europskoj solidarnosti. Čak i vlasti Grčke, koje su sasvim nedavno govorile o tome kako ne žele glasati za produljenje antiruskih sankcija, dale su do znanja da su izmijenile svoj stav.

„Europske elite su uvjerene da Rusija neće izdržati, da njena vanjska politika i njen integracijski projekt doživljavaju krah, te da će se Moskva za nekoliko godina vratiti ’na pravi put razvoja’”. Zbog toga se rusko-europski odnosi nastavljaju u uvjetima stagnacije i strane se počinju distancirati jedna od druge”, smatra Dmitrij Suslov.