U Sibiru iz prepucija uzgojili umjetnu kožu

Tijekom eksperimenata znanstvenicima iz Sibira postalo je jasno da su najbolji materijala za uzgoj umjetne kože – donorske stanice prepucija. Istraživači ih dobivaju iz lokalnih klinika za plastičnu kirurgiju.

„Koristimo kožu koja pacijentu nije potrebna i koja se uklanja iz estetskih razloga ili uroloških indikacija“, rekao je za RBTH Hrvatska Aleksandar Rusanov, doktor kemijskih znanosti i zamjenik direktora „Perspektive“ – kompanije koja je razvila umjetnu kožu.

Projekt je financiralo Ministarstvo obrazovanja i znanosti Ruske Federacije s oko 537 tisuća dolara.

Kako su sibirski znanstvenici stvorili hibridnu mačku in vitro

Zašto baš prepucij?

„Stanice prepucija dijele se brže i aktivnije od onih iz drugih izvora. To nam omogućuje da brže i u velikim količinama akumuliramo stanični materijal“, kaže Rusanov. Na dan operacije istraživači kirurzima predaju posebne transportne epruvete. Biomaterijal se brzo transportira u laboratorij gdje na njegovoj bazi sljedećih 14 dana rastu  stanice.

Kao rezultat nastaju umjetni komadići kože površine i do tri desetine centimetra. Znanstvenici bi mogli uzgojiti i veći komad kože, međutim, prema njihovim riječima, ova je veličina sasvim dovoljna za testiranja parfema, krema i masti.

Umjetna koža u potpunosti je identična koži čovjeka, izuzev toga što nema nikakvih mana – radi se o savršeno glatkom sloju epitela. Već sada kemičari mogu pružiti 100-200 kožnih uzoraka tjedno, pri čemu za njihovu proizvodnju ne treba više od dvije osobe. Cijena jednog eksperimentalnog uzorka iznosi oko 16,5 dolara. 

Zečevi ili ljudi?

Prema podacima međunarodnih organizacija za zaštitu životinja, svake godine širom svijeta oko 100 milijuna životinja umire zbog testiranja tvari na štetnost. To su najčešće zečevi, koje za vrijeme eksperimenata nekoliko tjedana drže u kavezima, da bi ih nakon testiranja reakcija u pravilu utilizirali.

U znanstvenoj se zajednici rezultati takvih ispitivanja smatraju ne sasvim ispravnim. „Rezultati ispitivanja na životinjama ne mogu se u potpunosti prenijeti na čovjeka, mi smo različite vrste, odnosno, drugačije reagiramo na djelovanja. Naš sustav omogućuje dobivanje pouzdanijih rezultata jer mi radimo sa stanicama kože čovjeka“, kaže Rusanov.

Umjetna koža koja se uzgaja u Sibiru ne može se koristiti za transplantaciju. „Biološke konstrukcije za zamjenu oštećene kože već postoje. Ti produkti koriste stanice, ali ne imitiraju strukturu kože, već njezin rožnati sloj“, objašnjava Rusanov. „S te je točke gledišta zadaća kojom se mi bavimo mnogo složenija. Mi dobivamo uzorke kože koji su po strukturi i reakciji na nadražaje identični. Samo se u tom slučaju oni mogu koristiti za testiranja.“

Centar za ispitivanja na koži

Moskovska kompanija „EkoBioFarm“ planira organizirati istraživanja sigurnosti kemijskih tvari uz korištenje testnog sustava znanstvenika iz Sibira. Znanstvenici planiraju stvoriti akreditirani centar za testiranje kemijskih proizvoda, kozmetike i lijekova uz korištenje sustava koji je razvila kompanija „Perspektiva“.

U svijetu postoje slični proizvodi. Njih proizvode francuski EpiSkin i RHE (SkinEthic), kao i EpiDerm u Slovačkoj. No oni ne mogu doći na rusko tržište zbog prevelike udaljenosti.

„Uvezeni analozi, nažalost, do nas ne mogu stići zbog kratkog životnog vijeka: 3 do 5 dana. Zbog carinskih procedura prilikom ulaska u Rusku Federaciju ovi uzorci kože izgube funkcionalnost“, kaže Rusanov.

Ruski znanstvenici razvili polietilenske implantate