Rusija ne može sama pomoći Ukrajini

16. travanj 2014. Ana Fefjolova

Situacija s isplatom ukrajinskog plinskog duga zašla je u jednosmjernu ulicu. Potrebni su kolektivni napori EU i Rusije, napisao je predsjednik Vladimir Putin liderima 18 europskih država. Naglasio je da „Rusija više ne mora i ne može sama nositi teret pomoći ukrajinskoj ekonomiji davanjem popusta na cijenu plina i opraštanjem dugova, de facto plaćanjem deficita u trgovini Ukrajine i zemalja članica EU svojim subvencijama“.

Kako privesti kraju Hladni rat u Europi

16. travanj 2014. Sergej Karaganov

Kriza u odnosima između Rusije i Zapada uglavnom se razmatra u kontekstu pripajanja Krima i reakcija na njega, kao i u vezi s daljnjom sudbinom Ukrajine i sankcijama. Usuđujem se tvrditi da, iako su ova pitanja značajna, ona ipak nisu presudna. Najvažniji uzrok krize je čvrsta odluka Moskve da promijeni pravila igre koja joj je Zapad nametao tijekom posljednjih četvrt stoljeća.

Život suvremenih ruskih sekti

15. travanj 2014. Anastasija Vitjazeva

Suvremene ruske sekte posjeduju osobine mentaliteta stanovništva: temelje se na paganskim vjerovanjima i obećavaju potpuno izlječenje organizma, vlast i vječni život. U svakoj sekti postoji autoritarni vođa koji svojom karizmom i idejama hvata sljedbenike u mrežu. Policija obraća pozornost na sekte onda kada njihovi članovi prodaju svoju imovinu kako bi platili članarinu ili kada se događaju tragične smrti ljudi koji imaju veze s takvim organizacijama.

U zemlji šamana

14. travanj 2014. Dmitrij Sevastjanov

Za postojbinu šamanizma obično se smatraju oblasti središnje i sjeverne Azije, dok se kao najvažnije svetište sjeverne hemisfere izdvaja mjesto u Rusiji - otok Oljhon na Bajkalskom jezeru, koje je zbog svoje izoliranosti postalo posljednje utočište šamana iz sjeverne Azije. Oljhon i obale Bajkala i danas kriju brojna sveta mjesta, na kojima se još uvijek vrše obredi i prinose žrtve.

U gradu u istočnom dijelu Ukrajine aktivisti osvojili zgradu policije i podignuli rusku zastavu

U gradu u istočnom dijelu Ukrajine aktivisti osvojili zgradu policije i podignuli rusku zastavu

14. travanj 2014. Evgenija Skibina, mk.ru

U gradu Gorlovka, koji se nalazi otprilike 20 km od Donjecka, aktivisti su pokušali osvojiti policijski odjel i presijeći središnje ulice. Oko 150 ljudi pokušalo je uzeti pod kontrolu Odjel unutarnjih poslova (prvi pokušaj je bio u subotu), te su zatražili od policije da se pokore. Prema informacijama Novosti Donbassa, oni su isprva to odbili napraviti, pa su se zabarikadirali i pripremali za juriš.

BRICS osniva svoj monetarni fond

BRICS osniva svoj monetarni fond

14. travanj 2014. Olga Samofalova, vz.ru

MMF već u dogledno vrijeme neće biti jedina organizacija na svijetu koja može pružati međunarodnu financijsku pomoć. Zemlje BRICS-a će osnovati alternativne institucije: vlastiti monetarni fond, razvojnu banku i zajedničke devizne rezerve. Sve to bi trebalo pomoći zemljama BRICS-a da postupno uspostave suradnju bez posredovanja dolara.

Suradnja između Rusije i Hrvatske u 2014.godini

14. travanj 2014. Maria Grigoryan

Interesi ruskog poslovanja u Hrvatskoj usmjereni su na razvoj bilateralnih odnosa, ne samo na području energetike , nego i na stvaranje novih oblika suradnje u okviru nekomercijalnog partnerstva i mudrog lobiranja interesa zajedničkih projekata kroz posebne odbore za razvoj vodećih industrija u nacionalnom gospodarstvu Hrvatske. Sada je bitna restauracija znanosti, razvoj strojogradnje, metalurgije, energetike, zrakoplovne, automobilske, elektronske i drugih industrija nacionalnog gospodarstva, uzimajući u obzir razvoj novih oblika zaštite okoliša.

POLITIKA I DRUŠTVO
Krim omogućuje alternativni Južni tok?

Krim omogućuje alternativni Južni tok?

12. travanj 2014. Sergej Tihonov, Ekspert

Pripajanje Krima Rusiji moglo bi značajno unaprijediti parametre projekta Južni tok. Pojavila se, naime, mogućnost alternativne rute koja vodi preko teritorija poluotoka, što bi prepolovilo troškove izgradnje crnomorske dionice, koja je po sadašnjim planovima najdublja dionica takve vrste na svijetu (gotovo 2 i pol kilometra).

Moskvu ponovno lišili prava glasa u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe

12. travanj 2014. Igor Rozin

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) je u četvrtak, 10. travnja, lišila delegaciju Ruske Federacije prava glasa do kraja 2014. zbog pripojenja Krima Rusiji. Osim toga, ruski parlamentarci do kraja godina nemaju prava sudjelovati u upravnim organima Skupštine te biti promatrači na izborima. Pritom se PACE nije odlučila na potpuno anuliranje ovlasti ruske delegacije te se zaustavila na takozvanoj mekoj varijanti sankcija.

U redu za ruske dokumente: što misle Krimljani dok čekaju rusko državljanstvo

11. travanj 2014. Darja Danilova

Evo, na poluotoku već treći tjedan fotografski studiji imaju najisplativiji biznis. Narod opsjeda fotografske studije, i svima je potrebna jedna stvar – četiri fotografije za rusko državljanstvo. Iza njih stoje svi, neovisno o tome kako su se izjasnili na referendumu. Ruskij reporter porazgovarao je s ljudima u redu o tome što se, osim državljanstva, mijenja u životu na Krimu.

Ukrajina želi povratiti status nuklearne sile?

11. travanj 2014. Sergej Ptičkin

Građani koji sebe doživljavaju kao lidere današnje Ukrajine pozivaju da zemlja po hitnom postupku osigura vlastitu nuklearnu bombu i interkontinentalne rakete. Kako objašnjavaju ruski stručnjaci, takvi njihovi apeli su naivni - zato što nuklearno oružje zahtijeva ogromni i uhodani kompleks obrazovnih, znanstvenih, tehničkih i proizvodnih kapaciteta, koji se ne može stvoriti preko noći - ali nisu bezazleni.

POGLEDI

Treba li nam Amerika i za što?

5. travanj 2014.

Rusija uzvraća na napade SAD-a povodom ukrajinske krize, za svaki slučaj podsjećajući da su u pitanju veliki ulozi. Još nitko nije ukinuo njezinu sposobnost da Ameriku „pretvori u radioaktivnu prašinu“. Atmosfera nije nimalo ugodna, ali bolje da dođe do obračuna riječima, nego drugim oružjem. Zapad nije navikao na takvu komunikaciju, pa pokušava vratiti Rusiju onim modelima ponašanja kojih se ona tako dugo pridržavala.

Žrtva krimske kampanje

1. travanj 2014.

„Krimski fatum“ se svodi na činjenicu da se Rusija ponovo našla u situaciji u kojoj su su s jedne strane „svi protiv Rusije“, a s druge samo ona. Rusija je sad država-revizionist i ne smije pokleknuti. Osim toga, „krimska kampanja“ je donijela i žrtve: verovatno je najveća među njima gubitak nade u nacionalnu odgovornost ruske opozicije.

EKONOMIJA
Novi posao Rosatoma u Europi - šansa za Hrvatsku?

Novi posao Rosatoma u Europi - šansa za Hrvatsku?

7. travanj 2014. Andrej Rezničenko

Nakon ugovora o izgradnji nuklearne elektrane Hanhikivi-1 u Finskoj, ruska nuklearna korporacija Rosatom ide i u Mađarsku. Mađarska je tako postala druga zemlja EU koja je pitanje svoje energetske neovisnosti dala u ruke ruskih nuklearnih inženjera, dok će radovi biti plaćeni povoljnim ruskim kreditom.

U potrazi za alternativom sustavima Visa i MasterCard

2. travanj 2014. Anna Kučma

Nepouzdanost američkih sustava Visa i Mastercard, koji su prekinuli suradnju s nizom ruskih banaka nakon pripojenja Krima, prisilila je vlasti dotaknuti se ponovo teme prelaska na alternativne platne sustave. U zemlji već odavno postoji želja za formiranjem nacionalnog sustava. Osim toga, svoj utjecaj bi mogao proširiti i međunarodni kineski sustav UnionPay. Imajući u vidu da 80-90% od oko 200 milijuna kartica u Rusiji opslužuju Visa i MasterCard, jasno je da im neće biti svejedno.

Rusija vraća zaostatak u ekonomskoj suradnji s državama Azije

26. ožujak 2014. Oleg Kirjanov

Rusija planira povećati obim trgovine s azijskim državama, širi krug partnera i u pojedinim slučajevima mijenja strukturu izvoza. O tome je dopisniku Ruskog vjesnika rekao ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukaev koji je u radnoj posjeti boravio u Seulu.

Kina se sprema aktivno pomagati Moskvi

24. ožujak 2014. Aleksandar Gabuev

Sankcije i odlazak zapadnih investitora nakon ukrajinske krize prisilit će Rusiju da ozbiljno uspostavi odnose s istočnim susjedima. U srednoročnoj perspektivi Azija može biti glavno tržište prodaje za rusku robu te izvor kapitala i tehnologije.

ZNANOST I TEHNOLOGIJA
Maskiranje najopasnijeg oružja

Maskiranje najopasnijeg oružja

8. travanj 2014. Sergej Ptičkin

Mobilni zemaljski raketni sustav Topolj-M i najnoviji Jars bit će od neprijateljskih izviđanja zaštićeni vozilima za inženjerijsko osiguranje i maskiranje (MIOM). Nakon uvođenja novih načina maskiranja bit će nemoguće odrediti njihovo mjesto. Ruski vjesnik istražuje zašto se takva ozbiljna pozornost poklanja zaštiti upravo ovih kompleksa.

Kako su živjeli sovjetski nuklearni fizičari

4. travanj 2014.

Sovjetski nuklearni fizičari, stanovnici zatvorenih gradova koji su pretvorili SSSR u supersilu, bili su posebna subkultura u kojoj su se na zadivljujući način spojili junaštvo stečeno u ratu, genijalni um, posebna filozofija slobode i nevjerojatni uspjesi u formiranju novog modela licejskog obrazovanja. To što danas više nema takve subkulture jeste jedan od razloga zbog čega treba žaliti za raspadom SSSR-a. Što je uzrok njihovog intelektualnog uspjeha i je li sovjetski model i danas primjenjiv?

Krimski borbeni delfini u službi Rusije

1. travanj 2014. RIA Novosti

Krimski borbeni delfini sad će služiti u Ratnoj mornarici Rusije: Sevastopoljski državni oceanarij počinje treniranje životinja po novim programima u interesu ruske flote. Kako stručnjaci oceanarija pretvaraju delfine u izviđače, stražare, pa čak i opasno oružje?

Zajamčena nuklearna odmazda: Kako radi Perimetar

25. ožujak 2014. Anton Valagin

Glavni čimbenik odvraćanja od Trećeg svjetskog rata predstavlja činjenica da Rusija posjeduje sustav koji omogućuje nanošenje drugog nuklearnog udara (nuklearna odmazda) čak i pri potpunom uništenju zapovjednih punktova i linija veze Raketnih jedinica strateške namjene. Njegovo ime je Perimetar, a u SAD-u ga zovu Dead Hand (mrtva ruka). Ruski vjesnik predstavlja u kratkim crtama ideju ovog sofisticiranog sustava.

KULTURA
Arktička brza hrana za više ljubavi

Arktička brza hrana za više ljubavi

Znanstvenici s ruskog Krajnjeg sjevera vrlo na putu su da izrade zdravu zamjenu za brzu i industrijsku hranu koja se prodaje u trgovinama, i od koje sve više ljudi ima zdravstene (i reproduktivne) probleme. Nova brza hrana sastoji se od plodova Sjevera: tost od mahovine i umak od sobovog lišaja. Neke azijske zemlje već su pokazale veliko zanimanje za ovu novinu.

Zagreb uskoro postaje jedan od rijetkih svjetskih gradova s bistom Gagarina

Zagreb uskoro postaje jedan od rijetkih svjetskih gradova s bistom Gagarina

U petak, 11. travnja, u Zagrebu, na Trešnjevci, obilježena je 80. obljetnica rođenja sovjetskog kozmonauta i vojnog pilota Jurija Aleksejeviča Gagarina. Ta manifestacija postala je već svojevrsna tradicija, jer je ovo već četvrta godina zaredom kako se u Zagrebu obilježava dan kad se rodio čovjek koji je prvi put u povijesti čovječanstva otišao u svemir.

SPORT
Rekordni uspjesi ruskih paraolimpijaca

Rekordni uspjesi ruskih paraolimpijaca

22. ožujak 2014. Timur Ganejev

U Sočiju su 16. ožujka svečano zatvorene Paraolimpijske igre. Ruski vjesnik donosi pregled uspjeha zemlje domaćina.

Soči bez barijera na ulici i u srcu

7. ožujak 2014. Svetlana Sinepostolovič

Soči je postao prvi grad u Rusiji u kojem je projekt Okruženje bez barijera u potpunosti ostvaren u praksi: u okviru priprema za Paraolimpijadu su javni prijevoz, ulice i institucije grada prilagođene ljudima s posebnim potrebama. Ali, predstojeće natjecanje nije izmijenilo samo Soči, već i njegove stanovnike.

Bez barijera: Paraolimpijada u Sočiju otvara nove mogućnosti

5. ožujak 2014. Anna Kozina

U Sočiju će se ruski sportaši prvi put u povijesti zimskih paraolimpijada natjecati u svim disciplinama. Službenici su uvjereni da su sportski uspjesi paraolimpijaca mogući samo kad društvo shvaća važnost ovih natjecanja.

Narodni korijeni ruskih olimpijskih pobjeda

19. veljače 2014. Georgij Manaev

Ovih dana ruski sportaši bore se za medalje u suvremenim sportovima. Za njihov uspjeh djelimično je zaslužna i jaka sportska tradicija naše zemlje. Ruski vjesnik donosi povijest starih ruskih igara na otvorenom: svajke, lapte i igre gorodki.

PUTOVANJA
Živa mitologija planine Jergaki

Živa mitologija planine Jergaki

8. travanj 2014. Ana Gruzdjeva

Južnosibirska planina Jergaki je mitski prostor. To je daleko utočište tajanstvenih priča iz tajge koje se pronose među planinskim vrhovima i stazama, na kome su se vršile inicijacije drevnih šamana. Litice koje probijaju oblake smijenjuju šume cedra i proplanci, bjelina glečera je u kontrastu sa cvijećem vatrene boje, a iz tirkiznih jezera istječu prozračni potoci koji se ponegdje uz buku pretvaraju u vodopade visoke 200m...

Krim, mozaik civilizacija

6. travanj 2014. Snežana Šerstjuk

Krim je tijekom više tisuća godina svoje povijesti bio prava raskrsnica civilizacija: Kimerani, Skiti, stari Grci, Rimljani, Huni, Krimljani, Karaimi, Tatari, Genovljani, Rusi... Tragovi graditeljstva, pismenosti, religija i načina života svih ovih naroda preplitali su se tijekom stoljeća i ostavili svoje tragove u najpoznatijim mjestima ovog neobičnog poluotoka.

Deset savjeta za život u tundri

30. ožujak 2014. Anna Kuropatova

Ruska tundra je jedna od najsurovijih prirodnih zona na našoj planeti. U njoj se zimi temperatura spušta do -50 stupnjeva, a starosjedilački narodi još uvijek žive nomadskim životom i poštuju drevne običaje svojih predaka. Ako ih odlučite posjetiti i osjetiti njihovo nadaleko poznato gostoprimstvo, dobro će vam doći nekoliko savjeta...

Biseri Krima – zamci, ljetnikovci i ostala „viteška“ arhitektura

28. ožujak 2014. Snežana Šerstjuk

Ruski vjesnik predstavlja kratak vodič s najvažnijim arhitektonskim spomenicima Krima, pravim biserima arhitekture razasutim po čitavoj obali ovog poluotoka. Krim je bio sudbinska ljubav mnogih velikih Rusa: Lav Tolstoj je želio da ga tu sahrane, legendarni Fjodor Šaljapin i Maksim Gorki radili su tamo na autobiografiji operskog pjevača, dok je Ajvazovski tamo slikao svoje poznate morske pejzaže.

x
Povežite se s Ruskim vjesnikom!
NA VRH