Američke biljke uništavaju ekosustav Sibira

Grupa sibirskih znanstvenika napisala je "Crnu knjigu flore Sibira". U njoj se našlo 58 uvezenih vrsta biljaka koje ugrožavaju okoliš, životinje i ljude u regiji. Izrada "crne liste" trajala je tri godine.

Preživjeli u Sibiru

Strane biljke teško se prilagođavaju surovoj sibirskoj klimi. No one "tuđinske" biljke koje su se uspjele ovdje ukorijeniti stvaraju mnogo problema za domaće biljke koje istiskuju.

Ovaj problem uznemirio je 25 biologa koji su identificirali 146 "tuđinskih" biljaka, od kojih je u "Crnu knjigu" ušlo njih 58 najagresivnijih.

"Invazivne biljke, koje su se raširile zahvaljujući djelovanju čovjeka, ugrožavaju biološku raznolikost Sibira", kaže Marina Silantjeva, suautorica zbirke i dekanica odjela za biologiju Altajskog sveučilišta. "Primjerice, grupacije ive (Cyclachaena xanthiifolia), lisičine i obične lisičine (Echium vulgare) praktički pretvaraju pašnjake za stoku u livade koje nisu pogodne za ispašu."

Uz to su i zarazne

Prema riječima znanstvenika, neke vrste prenose parazitske i zarazne bolesti opasne za ostale biljke. Na primjer, neke gljive uzrokuju hrđu pšenice.

"Biljke koje oprašuje vjetar, popur ambrozije ili ive uzrokuju alergije. Sosnowskijev svinjski korov kod ljudi izaziva kožne bolesti", kaže Silantjeva.

Druge biljke istiskuju autohtone šumske vrste nakon sječe, poput američkog javora. Prema riječima znanstvenika, kao i mnoge druge biljke on je uvezen u Sibir iz Sjeverne Amerike na početku prošlog stoljeća. Aktivno se proširio 60-ih godina. Tada se koristio kao vjetrozaštitni pojas. Međutim, uskoro se "drvenasti korov" počeo samostalno razmnožavati. 

Tamo gdje se javor proširio nakon sječe nestale su neke uobičajene autohtone vrste. U nekim slučajevima čak su se i formirala "mrtva" područja s praktički potpunim odsustvom travnatog pokrova.

Povijesni proces

Prema riječima znanstvenika, strane vrste biljaka i ranije su prodirale na područje Sibira. U grobovima iz davnina pronađena su brojna sjemena koja nisu tipična za floru regije.

Okoliš regije aktivno se mijenjao od početka 17. stoljeća zahvaljujući poljoprivrednoj kolonizaciji Sibira. Drastično se povećao broj zasijanih područja koje su počele nastanjivati strane biljke. Već sredinom prošlog stoljeća u Sibiru je izorano i zasijano oko 10 milijuna hektara.

"Posljedna faza naseljavanja stranih vrsta odvija se danas. Tom procesu pogoduju globalizacija teretnog prometa i cirkulacija različitih kultura. Širenju stranih biljaka pomaže i globalno zatopljenje. Za brojne termofilne biljke nestala su temperaturna ograničenja", rekla je Silantjeva za RBTH Hrvatska.

Autori se nadaju da će "Crna knjiga flore Sibira" dati poticaj programima koji se bave istraživanjem invazivnih vrsta i da će pomoći spriječiti ekonomsku i ekološku katastrofu. Iako "crne knjige" nemaju pravnu moć, znanstvenici ne sumnjaju u korisnost svog istraživanja. Prema njihovim riječima, nova knjiga "zabranjenih" biljaka nije samo informacijski priručnik, nego i zbirka savjeta u borbi protiv "okupatora".

Borba za očuvanje djevičanske ljepote Bajkala