Međunarodna grupa znanstvenika, u čijem sastavu su bili i fizičari i geolozi iz Rusije, SAD-a, Njemačke i Francuske, otkrila je nepoznati sloj u Zemljinom plaštu. Prema njihovoj procjeni, u njemu se nalazi oko 8-10 puta više kisika nego u atmosferi naše planete.
''To je bilo veliko iznenađenje za nas, zasad ne znamo što se događa s tim ''rijekama kisika'' u njedrima planete'', priopćila je Elena Bikova, koja se nalazila u grupi koja je otrila taj plašt. Prema mišljenu istraživača, ''rijeke kisika'' mogu kako uzajamno djelovati s okolnim naslagama i oksidirati ih, tako se i podizati u više slojeve plašta.
Znanstvenici su našli gomilu kisika u njedrima Zemlje, promatrajući reakcije različitih vrsta oksida željeza, jednog od glavnih komponenata dubinskih slojeva.
Odakle se u plaštu mogao pojaviti kisik? ''Kao što svi znamo, kisik koji je potreban za život, proizvodi se u procesu fotosinteze biljaka'', objasnio je za RBTH Innokentij Kantor, stariji znanstveni suradnik na Odjelu fizike Tehničkog sveučilišta Danske. ''Prije nekoliko milijardi godina, kad je Zemlja bila pokrivena oceanom, voda je bila puna otopljenih spojeva poroznog željeza. Kad je fotosinteza krenula, kisik je pušten u atmosferu. On je odmah stupio u reakciju s poroznim željezom. Tako su se na dnu oceana oblikovali nanosi oksida željeza, drugim riječima, hrđa''.
Prema Kantoru, ogromni broj takvih ''nalazišta'' oblikovan je oko prije 2, 4 milijardi godina, kad se u Zemljinoj atmosferi pojavio slobodni kisik. Ti nanosi bili su debeli nekoliko stotina metara i nekoliko stotina milja dugački. Potom su oni polagano otišli u dubinu Zemlje, u plašt.
''Neki su od njih potom izašli na površinu, recimo, kao poznata Kursa magnitna anomalija, namoćniji bezen s rudama na svijetu. No većina je zauvijek ostala u njedrima Zemlje'', pojašnjava Kantor.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
