Deset najzapaženijih ličnosti 2015. godine u Rusiji

Getty Images
RBTH je odabrao 10 najzapaženijih ličnosti u različitim oblastima života Rusije u odlazećoj 2015. godini.

Državni dužnosnici

 

1. Sergej Šojgu – operacija u Siriji

Izvor: Evgenij Odinokov/RIA Novosti
 

Ministar obrane Rusije od 2012. godine. Prije toga je 20 godina bio na čelu Ministarstva za izvanredne situacije. Jedan je od najpopularnijih ruskih državnih dužnosnika.

Ruska vojska se 2015. godine pod Šojguovim rukovodstvom pripremila za tajno prebacivanje zrakoplovne grupe od nekoliko desetina aviona i helikoptera u Siriju. Počevši od 30. rujna ova zrakoplovna grupa bombardira sirijske islamiste. U vojnoj kampanji se koriste strateška avijacija, ratni brodovi i podmornice. Prvi put se u ratnom djelovanju primjenjuju ruske krstareće rakete. Uz podršku iz zraka sirijska vojska je prešla u ofanzivu protiv islamista.

2. Marija Zaharova – „Tko će telefonirati ’Islamskoj državi’?”

Izvor: Sergej Gunejev/RIA Novosti
 

Od 10. kolovoza 2015. godine šefica informativne službe i glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Zaharova je prva žena na ovoj funkciji. Ona aktivno koristi društvene mreže i poznata je po oštrim izjavama, posebno vezanim za operaciju ruske vojske u Siriji.

Na primjer, upečatljiv je bio komentar Marije Zaharove na riječi ministra vanjskih poslova Velike Britanije Hammonda, koji je izjavio da predsjednik Putin može staviti točku na bezumlje u Siriji jednim telefonskim pozivom sirijskom predsjedniku Bašaru Asadu. „Ako poslije Asadovog odlaska bezumlje prestane, kamo će u tom slučaju otići ’Islamska država’? Ili će možda i njima netko telefonirati i reći da je igra završena? Nagradno pitanje: tko će telefonirati ’Islamskoj državi’?“, zapitala se glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova RF.

 

Ekonomija

 

3. Sergej Glazjev – kontroverzni izvještaj savjetnika ruskog predsjednika

Izvor: Vitalij Nevar/TASS
 

Ruski ekonomist, ministar vanjskorgovinskih operacija 1992-1993. godine, akademik Ruske akademije znanosti, u posljednjih nekoliko godina savjetnik ruskog predsjednika.

Izvještaj Sergeja Glazjeva komisiji Vijeću sigurnosti Ruske Federacije, koji sadrži preporuke usmjerene na podizanje konkurentnosti ruske ekonomije, imao je velikog odjeka još prije nego što je objavljen u rujnu.

Mediji su u savjetima Sergeja Glazjeva vidjeli pokušaj da se vrati „zapovjedna ekonomija” iz doba Sovjetskog Saveza, i da se znatno pojača uloga države. Sam Glazjev tvrdi da je bit njegovog prijedloga u stvaranju efikasnog sustava jeftinog dugoročnog kreditiranja stvarne proizvodnje putem emisije novca, s tim što bi količina emisije trebala biti definirana razmjerima projekata koje država i biznis izaberu i podrže. Prema mišljenju ovog ekonomista, bruto nacionalni dohodak Ruske Federacije u slučaju realizacije ovog programa mogao bi zabilježiti godišnji rast od najmanje 7%.

4. Ruski rubalj – sve jeftiniji ali se još drži

Izvor: RIA Novosti
 

Nacionalna valuta Ruske Federacije bila je jedan od „glavnih junaka” 2015. godine u Rusiji. Svi ruski građani su pratili njeno kretanje i navijali za nju.

Može se reći da se u 2015. godini nisu opravdale mračne prognoze s kraja prošle godine. Tada su analitičari predviđali dalju devalvaciju ruske valute, prognozirajući da će dolar koštati preko 100 rubalja. Čak se u jednom trenutku činilo da se te prognoze ostvaruju.

U ljeto 2015. godine pojavila se informacija da je Središnja banka Rusije savjetovala kreditnim organizacijama da vrše stres-testove s trocifrenom vrijednosti dolara. Te vijesti je Središnja banka demantirala. Zasada se rubalj drži (dolar košta oko 70 rubalja), iako njegova vrednost pada zajedno s cijenom nafte.

 

Društvo

 

5. Doktorica Liza – pomoć djeci Donbasa

Izvor: Sergej Savostjanov/TASS
 

Elizaveta Glinka je poznatija kao doktorica Liza. Ona je po struci liječnica, a po specijalnosti reanimatolog. Rukovodi fondom „Pravična pomoć“.

Kako se navodi na stranicama ove nevladine organizacije, fond pomaže „beskućnicima, bolesnicima na samrti, usamljenim umirovljenicima i invalidima koji su ostali bez krova nad glavom i osnovnih sredstava za egzistenciju“.

Kada je počeo konflikt u Donbasu doktorica Liza je odlučila pomagati djeci u zoni oružanih akcija. Prema vijestima koje su objavljivali mediji, Elizaveta Glinka je iz Donbasa evakuirala najmanje 250 dječaka i djevojčica kojima je bila potrebna lječnička pomoć. Za taj trud je 2015. godine dobila nagradu „Vlastiti kolosijek“ koju je uveo jedan ruski dobrotvorni fond.

6. Ljudmila Aleksejeva – povratak u predsjednički Savjet

Izvor: Zurab Džavahadze/TASS
 

 Aleksejeva je borac za ljudska prava, jedan od osnivača i višegodišnji rukovodilac „Moskovske Helsinške grupe“ – najstarije nevladine organizacije za ljudska prava u Rusiji.

Aleksejeva se sredinom 1960-ih pridružila disidentskom pokretu. Bila je pod prismotrom KGB-a, a 1977. godine je emigrirala u SAD, gdje je radila na radio-stanicama „Svoboda“ („Sloboda“) i „Golos Ameriki“ („Glas Amerike“). Vratila se u Rusku Federaciju 1990-ih i osnovala nevladinu organizaciju „Moskovska Helsinška grupa“.

Bila je u Savjetu za ljudska prava pri predsjedniku Ruske Federacije, ali ga je napustila 2012. godine zbog neslaganja s procedurom izbora članova Savjeta putem glasanja na internetu, da bi se 2015. godine ponovno vratila u taj isti Savjet. Po povratku je svoj glavni zadatak vidjela u borbi protiv Zakona o nevladinim organizacijama kao stranim agentima, koji je donesen 2012. godine. U skladu s ovim zakonom nevladine organizacije koje sudjeluju u političkom životu Rusije i financiraju se iz inozemstva dužne su se registrirati kao „strani agenti“.

Na sjednici Savjeta 1. listopada Aleksejeva se obratila Putinu pozivajući ga da „ukine taj štetni zakon“. „Ne treba pripisivati nama [borcima za ljudska prava] ono za što nismo krivi“, rekla je Aleksejeva, tvrdeći da nevladine organizacije koriste novac koji dobivaju iz inozemstva samo da bi ljudi u Rusiji živjeli bolje.

 

Sport

 

7. Leonid Slucki – uspjeh reprezentacije

Izvor: Stanislav Krasiljnikov/TASS
 

Ruski nogometni trener. Od kolovoza 2015. godine je selektor ruske nogometne reprezentacije.

Kormilo reprezentacije preuzeo je poslije trogodišnjeg razdoblja u kome je selektor bio Talijan Fabio Capello (čijim radom mnogi nisu bili zadovoljni), i to u situaciji kada je sudjelovanje Rusije u finalnom dijelu Europskog prvenstva 2016. godine bilo pod velikim znakom pitanja. Pod rukovodstvom Sluckog ruska reprezentacija je pobijedila u pet od ukupno šest utakmica. Između ostalih pobijedila je Portugal i Švedsku. Tako je u listopadu ipak osigurano sudjelovanje ruske reprezentacije na Europskom prvenstvu 2016. godine.

8. Anton Šipulin – „Prvak svega“

Izvor: Stanislav Krasiljnikov/TASS
 

Biatlonac, prvak Olimpijade u Sočiju u štafeti i lider ruske reprezentacije u biatlonu.

Još kao junior, Šipulin je zbog svojih mnogobrojnih pobjeda dobio od prijatelja nadimak ''Prvak svega“. Sada se smatra da je on najbolji finišer na svijetu zbog toga što pobjedu najčešće ostvari u završnoj fazi natjecanja.

Osvojio je zlato 13. prosinca u štafeti u drugoj fazi Svjetskog kupa. Na kraju sezone 2014/2015. zauzeo je drugo mjesto u ukupnom plasmanu Svjetskog kupa. Na svjetskom prvenstvu u biatlonu 2015. godine osvojio je srebro u disciplini „potjera”.

 

Kultura

 

9. Valierij Gergijev – Marijinka na ruskom Dalekom istoku

Izvor: Stanislav Krasiljnikov/TASS
 

Dirigent, umjetnički i generalni direktor Marijinskog teatra u Sankt-Peterburgu. Tijekom 2015. godine Primorsko operno kazalište u Vladivostoku postalo je filijala Marijinskog kazališta.

„To je dobra ideja jer je Vladivostok važan centar. Blizu su Koreja, Kina i Japan“, izjavio je dirigent u intervjuu za „Rossijsku gazetu“.

Gergijev je 2015. godine napustio dužnost glavnog dirigenta Londonskog simfonijskog orkestra, na kojoj je bio 10 godina. U istoj sezoni on je postao glavni dirigent Minhenskog filharmonijskog orkestra. Prema njegovim riječima, prva dva-tri mjeseca rada s novim orkestrom „protekla su kao po nekakvom rajskom scenariju“, jer su glazbenici aktivno izvodili kako njemačka, tako i ruska djela.

10. Zelfira Tregulova – izložba preteče ruske avangarde

Izvor: Stanislav Krasiljnikov/TASS
 

Direktorica Tretjakovske galerije u Moskvi od veljače 2015. godine.

U listopadu je galerija organizirala retrospektivnu izložbu posvećenu 150. godišnjici slikara Valentina Serova, „jednog od najomiljenijih ruskih slikara, koji ne samo što je trasirao razvoj moderne u Rusiji, nego je postao i preteča avangarde“, navodi se na web-stranicima izložbe. U istoriji galerije ovo je najsveobuhvatnija izložba posvećena jednom umjetniku. Za tri tjedna radove Valentina Serova vidjelo je preko 80 tisuća ljudi.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće