Sarma – bajkalski vjetar koji ubija!

Kakav je to zastrašujući vjetar i odakle dolazi?

"Ne može se vani, jer ako balvan naleti na tebe, gotov si", priča Jekaterina iz Ulan-Udea, opisujući ovaj rušilački vjetar s neobičnim nazivom "sarma". I ona nimalo ne pretjeruje, jer udari vjetra mogu dostići 60 m/s, a to je maksimalna brzina koju razvija vlak "Sapsan" (215-230 km/h). Takvi olujni vjetovi lako čupaju drveće, odnose krovove kao da su od papira i potapaju velike brodove.

"Sarma" nastaje kada se zračne struje sudare s Primorskim grebenom i zatim, savladavši planinski lanac, ogromnom brzinom sjure naniže u pravcu Bajkala. Najčešće takav vjetar bjesni u jesen i zimu. Tada mještani istoimenog sela vezuju krovove svojih kuća za zemlju da ih ne bi odnio vjetar, jer se selo nalazi baš na putu razorne stihije.

Burjati imaju legendu o nastanku ovog vjetra. Sarma je, naime, bila duh i posjedovala je kovčežić. Čim ga otvori, Bajkal se počinje buditi. Vjetrovi Barguzin i Kultuk uhvatili su se u koštac, računajući da će Sarma postati žena onome tko iz te borbe izađe kao pobjednik. Međutim, Sarma je obojicu odbila pa su joj se nesretni neženje odlučili osvetiti tako što će ukrasti kovčežić. Kasnije je taj kovčežić pronašao ribar Oljhon i vratio ga Sarmi, da bi zatim postao njen muž. Barguzin i Kultuk nisu se mogli pomiriti s tim te su objavili rat Sarmi i Oljhonu. Ali umjesto da raspiruje mržnju i neprijateljstvo, Sarma im predlaže da se spor riješi na drugi način – kome pođe za rukom sustići je, tome će biti žena. Nakon toga se Sarma pretvorila u vjetar i nitko je nije uspio uhvatiti!

Burjati vjeruju da "sarma" počinje bjesniti kada se nešto vrlo vrijedno oduzme Bajkalu ili kad ga ljudi zagađuju. A to i nije čudno, jer svi narodi koji žive u blizini jezera poštuju ovo mjesto i tretiraju ga kao nešto živo.

Šta ukazuje na to da se bliži "sarma"?

Od prvih nagovještaja do prvih naleta vjetra obično prođe oko 2-3 sata. Ako se iznad Primorskog lanca ugledaju oblaci u obliku gljiva s jasnim rubovima, znači da treba organizirati pripreme za doček oluje.

Posljednji i najupečatljiviji znak je otvaranje takozvanih "vrata" – proreza između vrhova planina i oblaka. "Sarma" obično naiđe 15-30 minuta nakon toga. Ako odlučite posjetiti Bajkal, zapamtite ove vijesnike oluje i budite vrlo oprezni. Bajkal je najbolje posjetiti preko ljeta, kada je vrijeme naklonjeno putnicima.

Koliko je "sarma" opasna?

Ukratko – jako je opasna! Mještani su navikli na takve osobitosti prirode, a za neobaviještene putnike susret s moćnim vjetrom može tragično završiti, kao što se više puta i dogodilo na obalama Bajkala.

Najveća tragedija dogodila se u noći između 14. i 15. listopada 1901. godine, kada je "sarma" potopila parobrod "Jakov", koji je vukao još tri broda. Vjetar je otpuhao brodove, a svih 178 putnika izgubilo je život: neki od sile udara vjetra o brod, a neki od hipotermije u ledenoj jesenjoj vodi Bajkalskog jezera.

Nakon toga je u narednih nekoliko godina ovaj vjetar potopio još nekoliko brodova. A i ranije, u 17. i 18. stoljeću, mnogi nesretni ribari na malim čamcima često se nisu uspijevali na vrijeme vratiti na obalu i nestajali su zauvijek u uskomešanim dubinama Bajkala.

Danas se takve nesreće ne događaju baš često. "Ljudi sada znaju prepoznati kad se približava ’sarma’ i znaju da je bolje biti podalje od Bajkala", dodaje Jekaterina, pričajući o svom iskustvu za vrijeme oluje. "Ali tada mi nismo imali sreće, zakačila nas je ’Sarma’."

• Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
• Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
• Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
• Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji