Što trebate znati o 33 otoka na kojima se prostire Peterburg?
Praktički na cjelokupnu, tri stoljeća dugu, povijest Sankt-Peterburga može se izvjestan način gledati kao na borbu čovjeka s vodenom stihijom. Grad je podizan na močvarnom terenu, međutim, jedinstven geografski položaj omogućavao je kontrolu obala Finskog zaljeva i delte Neve, kao i njenih rukavaca. Katkad bi se rijeka osvećivala, a grad suočavao sa strašnim poplavama. U cilju skretanja riječnog toka i isušivanja u osamnaestom stoljeću u Peterburgu su prokopavani novi rukavci i kanali, da bi početkom devetnaestog stoljeća u gradu postojao 101 otok. Kasnije je dio kanala zatrpavan i mali otoci spajani u veće.
U suvremenom Sankt-Peterburgu, prema registru geografskih naziva, nalaze se 33 otoka. Pritom u evidenciju nisu ušli objekti Kronštatskog arhipelaga, a to znači još nekoliko utvrda. Tako da ispada da otoka zapravo ima više od 40.
Oni koji se nalaze u centru grada, kao otoci, strogo se uzevši i ne doživljavaju, a sve zahvaljujući razvijenom sustavu mostova preko rijeka i kanala. Recimo, Plavi most u strogom centru Sankt-Peterburga u širinu doseže 97,3 metra i smatra se dijelom Isakijevskog trga.
1. Otok na kojem su položeni temelji grada
Zečji otok predstavlja povijesnu jezgru grada. Upravo je ovdje 27. svibnja 1703. godine počela gradnja Petropavlovske tvrđave, što se i uzima kao datum osnivanja grada. Tu se nalaze ključne građevine carske epohe poput Kovnice novca, velikokneževske grobnice Romanovih, kazamata Trubeckog bastiona (glavni politički zatvor u Rusiji).
2. Najčuveniji otok
Najslavnijim otokom slobodno se može smatrati Vasiljevski, kojem je posvećeno bezbroj književnih djela. Pod imenom Vasiljev spominje se još u Novgorodskoj pisarskoj knjizi iz 1500. godine, a danas ga mještani od milja zovu Vaska. S povijesnim centrom Peterburga graniči njegov istočni kraj Strelka, prepoznatljiv po Rostralnim stupovima koji u vrijeme velikih gradskih praznika ponovo dobivaju povijesnu ulogu svjetionika.
3. Najveći otok
Najveći otok u delti Neve ima površinu od 16,2 kvadratna kilometra i ironijom sudbine zove se Bezimeni. S drugim otocima i kopnenim dijelom grada povezan je s čitavih 47 mostova.
Formiran je stvaranjem Obvodnog kanala (obilaznog), čije je prokopavanje počelo 1769.-1780. godine. Riječ je o najvećem kanalu u Peterburgu, širine 42 kilometra i dužine preko osam kilometara.
4. Najmanji otok
Površina najmanjeg, Sernog otoka (u prijevodu Sumporni), iznosi svega 0,03 kvadratna kilometra, a do njega vodi samo jedan most. Otok je dobio ime u devetnaestom stoljeću, po skladištima sumpora koja su se tu nalazila.
5. Otok s najviše zelenila
Za titulu najzelenijeg otoka na našoj rang listi-mogli bi konkurirati Ljetni sad i otok Jelagin.
Ljetni sad nalazi se u povijesnom dijelu grada, a na cjelokupnoj njegovoj površini od 0,12 kvadratnih kilometara prostire se raskošan vrtno-parkovski ansambl s paviljonima, fontanama, zelenim labirintima i replikama skulptura talijanskih majstora s kraja 17. i početka 18. stoljeća. Vrt je građen kao Petrova ljetna carska rezidencija. U razdoblju od 1710. do 1714. godine zidan je dvorac u kojem je car boravio ljeti, sve do smrti.
Otok Jelagin po površini je znatno veći od Ljetnog sada, a i on je bivša carska rezidencija. Prvi vlasnik bila je carica udovica Marija Fjodorovna (supruga Pavla Prvog, praunuka Petra Velikog). Prostorna i pejzažna rješenja Jelagina osmislio je talijanski arhitekt Carlo Rossi, koji tada nije bio poznat u Peterburgu, a rekonstruirani dvorac na otoku Jelagin bit će njegov prvi veliki prepoznatljivi rad u ruskoj prijestolnici.
Na otoku je 1932. godine otvoren Centralni park kulture i odmora. Nikli su sportski tereni i parkići, zabavni parkovi, skulptoralne kompozicije na temu sporta. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Jelagin je pretrpio ozbiljna oštećenja. Rekonstrukcija njegovog povijesnog izgleda odvijala se u skladu s mogućnostima gotovo pedeset godina, da bi na prijelazu iz dvadesetog u dvadeset prvo stoljeće bila intenzivirana. Tako da smo danas više nego ikad ranije u prilici sagledati i ocijeniti Rossijevu zamisao.
6. Najromantičniji otok
Otok Nova Nizozemska predstavlja jedinstveni spoj romantike industrijske arhitekture i suvremenog gradskog prostora (strogo uzevši, dva otoka koja čine jedinstvenu kompoziciju). Naziv otoka ujedno je i svojevrsno podsjećanje na cara Petra Velikog koji je na obalama Neve stvarao Sjevernu flotu i tim povodom u prijestolnicu pozivao nizozemske graditelje brodova. Otoke u blizini brodogradilišta koristio je admiralitet, tu se skladištila brodska građa. Sredinom devetnaestog stoljeća u Novoj Nizozemskoj podignuta je zgrada pomorskog zatvora, zbog svog izgleda nazvana Butilka (boca), a upravo odatle potjče izraz "ne lez' v butilku", što bi značilo "ne žestiti se, ne ljutiti se" (otprilike neku vrstu upozorenja da se ne bude pretjerano neobuzdan i agresivan bez naročitog razloga kako se ne bi nabasalo na neprilike).
U drugom desetljeću ovog stoljeća spomenik industrijske arhitekture postao je moderan javni prostor s restoranima, paviljonima, pozornicom i pejzažnim parkom.
7. Sportski otok bez premca
Titula sportskog otoka bez premca tradicionalno pripada Krestovskom otoku na kojem se nalaze najveći nogometni stadion u Peterburgu (kao i nekoliko manjih), sportski kompleksi, bicklistička staza, atletska dvorana, veslački klub. Najveći dio otoka zauzima Primorski park Pobjede, omiljeno mjesto rolera, biciklista i džogera, koje ima i veliki zabavni park.
Sportska povijest otoka datira još od sredine devetnaestog stoljeća. Godine 1859. ovdje je otvoren Nevski jahting klub, 1889. Sanktpeterburško veslačko društvo, a 1894. teniski klub.
Na Krestovski otok valja otići da bi se vidjela Gazprom arena, stadion domaćeg nogometnog kluba Zenit. Projekt nazvan Svemirski brod s krovom koji se otvara djelo je japanskog arhitekta Kisho Kurokawe.
U Gazprom areni igrale su se utakmice na Prvenstvu Europe 2020. godine i Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018. godine, kada je pored stadiona otvorena metro stanica koja sada nosi ime Zenit. Stadion može primiti gotovo 65 tisuća posjetitelja sportskih događaja i 80 tisuća gledatelja kazališnih i koncertnih manifestacija. Arena je izgrađena na jmestu impozantnog objekta iz prošlog stoljeća, stadiona Kirov, koji je slovio za jedan od najvećih na svijetu, a prije prve rekonstrukcije u razdoblju od 1950. do 1978. godine primao je sto tisuća posjetitelja.
8. Najizdvojeniji otok
Otok Kotlin, na kojem se nalazi grad-tvrđava Kronštat, odvojen je od otoka u delti Neve. S kopnom ga spaja građevinski kompleks koji štiti Peterburg od poplava. Riječ je o jedanaest brana u ukupnoj dužini od 23,4 kilometra građenih više od 30 godina sve do 2011. godine, kada je preko građevine otvorena cestovna prometnica.
Oko otoka Kotlin nalazi se mnoštvo utvrda, dok je najveći broj koncentriran u unutrašnjem akvatoriju. Ove građevine štitile su grad od napada s mora. Jedna od utvrda, Aleksandar Prvi, krajem 19. stoljeća izuzeta je iz sastava obrambenih građevina. Tu je s radom počeo prvi laboratorij za ispitivanje kuge u zemlji u kojoj se proizvodilo cjepivo protiv ove pošasti.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu