Vjerujete li da postoje jednorozi? U hladnim vodama Arktičkog oceana živi narval, krajnje rijetka morska životinja s dugačkim rogom – jedina takve vrste u svijetu.
Pola tone sala za očuvanje tjelesne topline
Narvali su ogromne životinje. Tijelo im može biti dugačko 4,5 metara i teško 1,5 tona, s time što trećinu čine naslage sala. Ali to narvalima nimalo ne smeta. Oni žive u Arktičkom oceanu usred arktičkog leda i salo im čuva tjelesnu toplinu.
Rog od zuba
Todd Mintz Photography/Legion Media
Za narvale je specifičan dugačak rog (imaju ga, doduše, samo mužjaci). Ove životinje nemaju donje zube, a od gornjih imaju samo dva, i jedan od ta dva s vremenom se razvija u ovu kljovu. Ponekad je dugačak i po 3 metra.
Taj je rog vrlo čvrst i elastičan, ali ako se polomi, na tom se mjestu formira nešto poput koštanog tkiva da bi se zaštitili živčani završeci. Zamislite, kljova ima živčane završetke!
Čemu služi ovaj "rog"? Mišljenja znanstvenika su podijeljena. Jedni smatraju da se narval kljovom štiti od grabljivaca, drugi da njome probija debeli sloj leda u oceanu, a treći da pomoću živčanih završetaka određuje temperaturu vode.
I naravno, rog pomaže mužjaku da privuče ženku. Možda je to i najvažnije?
Jedini na svijetu
Gazprom neftʹ (CC BY-SA 4.0)
Narvali su sisavci iz reda kitova. Oni su jedini predstavnici svoje porodice. Naziv, po svemu sudeći, potječe od islandskih riječi nar (leš) i hval (kit). Zvuči pomalo jezivo, ali zapravo se radi o specifičnoj boji kože – ona je blijedosiva s tamnim mrljama.
Pa ipak, znanstvenici su 1990. godine pronašli hibrid narvala i beluge.
"Narvalski jezik"
Narvali žive u manjim grupama koje možda nisu u srodstvu. Međusobno komuniciraju tako što ispuštaju jedinstvene zvukove. Jedni nalikuju na uzdahe, drugi na pucketanje, treći na vrištanje. Zajedno love sitnu ribu ili mekušce i pritom razmjenjuju različite zvukove. Posebno je zanimljivo što svako jato ima vlastiti "dijalekt" i ne zna se razumiju li to druga jata.
Vrlo ih je malo i ne zna se točan broj
Legion Media
Narvali žive u tako dalekim i tako hladnim dijelovima oceana da njihovo proučavanje predstavlja za znanstvenike prilično veliki problem. Viđeni su na području arhipelaga Zemlja Franje Josipa, kod Spitsbergena i blizu Grenlanda. Bilo je također slučajeva migracije narvala vezanih za kretanje plutajućeg leda, pa su ove životinje primijećene i blizu obala Velike Britanije. Pa ipak, njihovo su stanište najsjevernije oblasti Arktika, koje su jako hladne i nenaseljene. Znanstvencici smatraju da bi u svijetu moglo biti oko 40 000-50 000 narvala, ali su to samo približne brojke.
Upisan je u Crvenu knjigu
Narval ima prirodne neprijatelje. To su bijeli medvedi i morževi. Populacija, međutim, najviše strada zbog čovjeka. U pojedinim se kulturama smatra da narvalov rog liječi gotovo sve bolesti, što je, naravno, obična legenda. Pored toga, od kljove se prave suveniri.
Legion Media
U zatočeništvu ne mogu opstati, ali u divljini žive i po 50 godina.
Zbog toga su upisani u međunarodnu Crvenu knjigu kao vrsta koja je blizu izumiranja. U Rusiji je potpuno zabranjen lov na narvale.