7 iznenađujućih činjenica o Krajnjem Sjeveru

Teh Han Lin/Getty Images
Mnogi krajevi Rusije s hladnom klimom geografski se ne nalaze na sjeveru. No zbog specifičnog reljefa ova područja imaju tako surove uvjete života da se također ubrajaju u Krajnji Sjever.

1. Krajnji Sjever zauzima 2/3 teritorija Rusije 

Pojam Krajnjeg Sjevera u Sovjetskom Savezu pojavio se 30-ih godina i obuhvaćao je udaljena područja s teškim uvjetima života. Većina se njih nalazi u zoni vječnog snijega i leda, gdje zemljište nije plodno, a zime su vrlo hladne i duge. No glavni kriteriji su teška pristupačnost i nepostojanje veza s drugim regijama tijekom čitave godine. Kako se ponekad šale stanovnici ovih krajeva, tu nema cesta, samo pravaca.

Geografski tu spadaju polarne regije i Daleki istok. Međutim, na zakonodavnom nivou Krajnjem Sjeveru pripadaju mnogo veći teritoriji, koji se ne nalaze samo na sjeveru: tu ulaze dio Urala i južnog Sibira, kao i neka područja Republike Tuve i Republike Altaja.

Osim toga, postoje područja koja su statusno izjednačena s teritorijima Krajnjeg Sjevera. Tako ispada da Krajnji Sjever u Rusiji zauzima oko 70% teritorija!

2. Na Krajnjem Sjeveru naseljenost je vrlo slaba 

Iako zauzima ogroman teritorij, Krajnji Sjever naseljava samo 12 milijuna stanovnika Rusije, tj. 7% stanovništa. Zanimljivo je da među stanovnicima Krajnjeg Sjevera ima mnogo predstavnika malih starosjedilačkih naroda. To su Pomori, Jakuti, Tuvinci i mnogi drugi. Oni često vode tradicionalni način života, kao i prije više stotina godina. Za to vrijeme gradovi na Krajnjem Sjeveru polako ali sigurno gube stanovništvo. U sovjetsko doba ljudi su tamo odlazili zbog dobre zarade, jer su plaće stručnjaka bile 5-6 puta više nego u središnjoj Rusiji. Mnogi gradovi i naselja podignuti su pored nalazišta rudnih bogatstava koja su propala nakon raspada SSSR-a.

Stanovnici se masovno sele u toplije krajeve i rasprodaju stanove. Tako u Vorkuti dvosobni renovirani stan košta oko 200 tisuća rubalja (oko 2180 eura), kao jedan kvadratni metar u predgrađu Moskve. U naseljima kod Vorkute cijene se kreću počevši od 30 tisuća rubalja (oko 327 eura) pa naviše, i to zajedno s namještajem. Naravno, postoje i izuzeci. Grad Salehard u Jamalo-Neneckom okrugu svake je godine sve veći i mnogi se stanovnici ne planiraju nigdje seliti.

3. Država osigurava "sjevernu opskrbu" 

Izdvajanje teritorija Krajnjeg Sjevera bilo je neophodno kako bi se riješili problemi s isporukama neophodne robe. Svake godine uoči zimske sezone država organizira takozvanu "sjevernu opskrbu", odnosno u ove regije dostavlja gorivo, lijekove, hranu i druge proizvode, najčešće zračnim ili vodenim putem.

Naravno, u gradovima i selima ovih područja postoje prodavaonice, ali je za fizičke osobe transport preskup, što se održava i na cijene za kupce.

4. Na Krajnjem Sjeveru život je skup

Poljoprivredna proizvodnja otežana je zbog lošeg tla, a vremenski uvjeti često kompliciraju dopremanje robe iz drugih područja. Ispada da su ovdje najjeftiniji samo stanovi. Sir je dvostruko skuplji nego u središnjoj Rusiji, jaja trostruko, a voće i povrće 4-5 puta. Istina, na Krajnjem Sjeveru se relativno jeftino mogu nabaviti različita divljač i riba, koji se u drugim dijelovima zemlje rijetko sreću.

5. Vesele boje zgrada protiv depresije 

Salehard

U mnogim gradovima na Krajnjem Sjeveru postoji običaj da se višekatnice boje u jarke boje. Tamo gdje nema sunca i biljaka, narančaste, žute i ružičaste zgrade ljudima popravljaju raspoloženje. Kako čovjek može biti tužan u takvom obilju boja? Pogledajte samo ove prelijepe grafite u Salehardu!

6. Na Krajnjem Sjeveru odmori su duži, a u mirovinu se odlazi ranije

U sovjetsko doba olakšice za one koji rade na Krajnjem Sjeveru propisane su 1932. godine i nekoliko puta revidirane. Danas ljudi zaposleni na Krajnjem Sjeveru dobivaju dodatna 24 dana odmora (pored uobičajenih 28), a u područjima koja su izjednačena s Krajnjim Sjeverom 16 dodatnih dana. Jednom u dvije godine kompanija plaća cijenu odmora, a vrijeme putovanja do mjesta odmora se ne računa.

Ako je netko radio više od 15 godina na Krajnjem Sjeveru, ima pravo otići u mirovinu 5 godina ranije nego obični građani (normalna starosna granica za mirovinu je 55 godina za žene, a 60 za muškarce). U krajevima koji su izjednačeni s Krajnjim Sjeverom potrebno je imati 20 godina staža da biste stekli takvo pravo.

7. Stanovnici Krajnjeg Sjevera navikli su na surove uvjete

Ljudi koji su čitav život proveli u toplim krajevima najvjerojatnije će se teško navići na hladne vjetrovite zime i nedostatak sunca. Dok kod starosjedilaca Krajnjeg Sjevera ovakvi uvjeti ne izazivaju poseban stres. Prije nekoliko su godina znanstvenici iz Jakutije utvrdili da se organizam sjevernih naroda vrlo brzo privikava na polarnu noć i surovu klimu.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće