Drevne terase u planinama Dagestana oblikovane ljudskom rukom

Vladimir Fedorenko/Sputnik
Stotinama godina unazad stanovnici ovog prostora pretvarali su stene u plodne bašte. Pomenuto čudo može se videti i dan-danas.

Terase Machu Picchua i terase rižinih polja u Kini svakako su najpoznatije na svijetu i slove za kulturnu baštinu. Međutim, zemljoradnja na stepenastim terasama bila je vrlo rano razvijena i u Dagestanu, republici na jugu Rusije. 

U dubokim klisurama Kavkaskih planina mještani su napravili nevjerojatan agrarni sustav o kojem se i danas ne zna mnogo.

Mnoga sela u Dagestanu smještena su u planinama, a njihovi su žitelji imali potrebu uvećati plodno zemljište. Međutim, postavljalo se pitanje na koji način to učiniti, kada su svuda unaokolo samo kamene stijene?

Zbog toga se i počelo s pravljenjem terasa. Na padine se donosila zemlja i učvršćivala kamenim potpornim zidovima.

Terase u Dagestanu bile su namijenjene uzgajanju povrća, voća, pšenice i sadnji vrtova. Oni su bili potrebni ne samo radi ukrašavanja terena, nego i zaštitu usjeva od sunca. Vrtovi su također čuvali vlažnost zemljišta. 

Prve terase pojavile su se na visini od 400 do 2500 metara, tisućama godinama unazad, u vrijeme kada su zemljoradnici sve poslove obavljali ručno. A ukupna površina terasa u Dagestanu iznosi oko 150 tisuća hektara.

A kako se ove terase zalijevaju, s obzirom na to da su ljeta vrlo topla. Sva je prilika da su se padine napajale vodom iz kanala koje su prokopale lokalne rijeke, ili iz sustava drevnih akvadukata-oluka, koji su također vodili prema vodenim rezervoarima.

U sovjetsko vrijeme, kada su se u planinama gradile hidrocentrale, u klisurama su se popravljali kanali za navodnjavanje i uređivale stare terase. Sovjetski stručnjaci isticali su složena inženjerska rješenja drevnih žitelja Kavkaza.

Najveći broj terasa u Dagestanu sačuvan je danas u Gunibskom i Dahadajevskom rajonu i prostiru se visoko u planinama.

Brojni žitelji planina danas se sele u gradove, pa nema potrebe da se uzgaja sve živo, od ječma do bresaka. Do sela vode ceste, a stanovništvo se opskrbljuje svježim prehrambenim proizvodima, pa tako danas na mnogim terasama pasu krave ili ovce.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće