Koje su znamenitosti pod zemljom najzanimljivije u Rusiji?

Vladimir Čuprikov (CC BY-SA 4.0)
Od podzemnih ledenih špilja do tajnih bunkera. Za vas smo odabrali najzanimljivije građevine u Rusiji koje se nalaze pod zemljom.

Čufut-Kale, Bahčisaraj (1,4 tisuće kilometara od Moskve)

Srednjovjekovni grad, prvobitno bizantski, djelomično uklesan u stijenu. Počevši od petog-šestog stoljeća brojni su ga narodi koristili kao tvrđavu. Današnji naziv potječe iz 17. stoljeća i prevodi se kao "židovska tvrđava". U njezinoj su okolini često boravili karaimi (mala etnička grupa turskog porijekla koja je ispovijedala karaimsku vjeru, tradicionalno borave u zemljama Istočne Europe), koje su krimski Tatari u to doba svrstali u Židove. U gradu ima ukupno 170 špilja, ukopanih u dva, rjeđe tri nivoa. Sve su služile kao pomoćne prostorije, podrumi i tamnice. Paralelno sa špiljama bile su sagrađene oružarnice, skladišta, džamija, kovnica novca i prostorije za stanovanje.

Grad je napušten u 19. stoljeću kada je ostao bez vode, a sada je špiljska tvrđava na raspolaganju turistima koji žele prošetati starim ulicama.

Kungurska ledena špilja, Kungur (1500 km od Moskve)

Jedno od najhladnijih mjesta pod zemljom u Rusiji, turistima dostupno od 1914. godine, više nalikuje na carstvo Snježne kraljice. Nekada se nedaleko od špilje nalazio stari trgovački grad Kungur, osnovan 1663. godine. Putnici koji su prolazili kroz Kungur nastojali su posjetiti špilju, a glas o njoj nije se uzalud širio cijelom Rusijom. Podzemni prostor pokriven tisućgodišnjim ledom čini 58 špilja, 70 malih jezera i Veliko podzemno jezero koje se ne ledi, površine 1460 kvadrata i dubine pet metara.

U obilasku špilja uživat ćete u snježnim kristalima i stalagmitima, a možete i pogledati neki od kostimiranih programa ili laserski show o legendama špilje.

Bunker 42, Moskva

Bunker u rajonu Taganka u Moskvi izgrađen je po Staljinovom nalogu 1956. godine. U vertikalnom podzemnom silosu dubine adekvatne višekatnici od 18 katova i površine 7 tisuća kvadratnih metara nalazio se rezerni zapovjedni centar stožera avijacije ukoliko bi došlo do nuklearnog bombardiranja.

U bunkeru se komotno moglo da smjestiti pet tisuća ljudi koji bi imali hrane, goriva i zraka u narednih šest mjeseci.

Zapovijedanje bombarderima s nuklearnim naoružanjem obavljalo se s ovog mjesta sve do 1986. godine. Muzej i restoran otvoreni su 2006. godine. Posjetitelji mogu pogledati simuliranu eksploziju nuklearne bombe, lansiranje nuklearne rakete ili uživati u nekim avanturističkim igrama koje se nude.

Sijanski kamenolomi, Domodedovo (12 km od Moskve)

Špiljski sustav ukupne dužine od 19 kilometara udaljen svega 12 kilometara od Moskve. Po svemu sudeći, nastao u 17. stoljeću na području gdje se vadilo vapno za gradnju Moskve. Eksploatacija je potpuno prekinuta 1917. godine, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća vlasti su zatrpale ulaze u špilje.

Kopači su raskopali ulaze u podzemlje osamdesetih godina prošlog stoljeća. 2007. su obavljeni restauratorski radovi kako bi se izbjeglo urušavanje. Sada se orgniziraju posjeti špiljama u kojima se pokazuju podzemna crkva, špilje za stanovanje i špiljsko slikarstvo.

Objekt 825 GTS, Balaklava (1,4 tisuće kilometara od Moskve)

Sklonište podmornica u zaljevu Balaklava dobilo je naziv Objekt 825 GTS. Gradnja je počela 1953. godine nakon što je na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki bačena atomska bomba. Gradnja je okončana 1961. godine, a objekt je držan u tajnosti sve do 1994. godine te o njemu ništa nisu znali čak ni mještani.

Ovdje je bilo moguće zaštiti od nuklearnog napada devet malih i sedam srednjih podmornica zajedno s posadom, kao i oko tisuću zaposlenih.

Sklonište je inače radilo kao baza za remont podmornica. Plovila su u sklonište dolazila noću, opskrbljivala se gorivom, kisikom i streljivom, a ujutro odlazila na dežurstvo.

 Sklonište je poslije zatvaranja opljačkano. Početkom dvijetisućitih je u tajnom objektu otvoren muzej u kojem su turisti mogli proći labirintima građevine i pogledati izložbe posvećene povijesti kompleksa.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće