Maleni otok, širine jednog kilometra, nazvan po časniku ruske flote iz 19. stoljeća, Aleksandru Petrovu, nalazi se na rubu Rusije u Japanskom moru.
Otok je otkrila ruska ekspedicija 1860. godine, a krajem 20. st. otok je postao dio Primorskog prirodnog rezervata Lazovsky.
Legenda kaže kako su prije tisuću godina tise zasadili kineski pirati, koji su otok koristili kao mjesto za izvođenje religioznih obreda.
Radi se o tome da, je drvo tise bilo vrlo cijenjeno te se koristilo kao sredstvo plaćanja.
Na Petrovom otoku ne možete naći niti jedno uspravno drvo: tise su tokom stoljeća propuhali jaki morski vjetrovi te su zbog toga one neravne i isprepletene.
Ako se popnete na najvišu točku otoka, shvatit ćete zašto je stoljećima bio neosvojiva tvrđava. Visoke oštre stijene s jedne strane i bijesno more s druge strane strancima nisu ostavljali nikakve nade da će se moći ovdje ušuljati.
Čini se da, kako biste dotakli kopno, potrebno je samo ispružiti ruku, no to je iluzija. Zbog lošeg vremena nije se lako domoći kopna, a tada, kažu, otok ne dopušta da mu se priđe.
Nasuprot otoka, na kopnu, nalazi se zaljev „raspjevanog pijeska“. Tako su ga prozvali, zato što meki bijeli pijesak, kada se po njemu hoda, kao da zviždi.
More u uvali ima nevjerojatno boju: zeleno-plavo, vrlo svijetlo i prozirno. Jednostavno raj za ljubitelje odmora na plaži.
Ova mjesta posjećuje svega nekoliko tisuća turista godišnje: poprilično je teško ovdje doći (300 kilometara istočno od Vladivostoka), ulaz se naplaćuje, pri čemu je u uredu zapovjednika potrebno ishoditi dozvolu za posjet otoku.