"Ljepše od planina mogu biti samo planine na kojima još nisi bio." Pitajte bilo kojeg Rusa i on će sigurno znati za ovu pjesmu Visockog. A tko bi se uopće s ovakvim stavom mogao sporiti?
Kavkaz, Altaj, Ural, Sibir, Kamčatka - u Rusiji ima mnogo mjesta na kojima ljubitelji planina, alpinisti i planinari mogu doživjeti sve čari moćnih vrhunaca. Ranije smo pisali o najvišoj planini Europe, Elbrusu (5642 metra) na Sjevernom Kavkazu, ali to je samo jedan od mnogih ništa manje zadivljujućih ruskih vrhova.
1. Narodnaja (1895 m)
Postoje dvije verzije o podrijetlu imena najvišeg vrha Urala, Narodnaje. Prema jednoj verziji, prva ekspedicija 1927. godine planini je nadjenula ime "Narodna planina" u slavu velikog sovjetskog naroda. Druga verzija, pak, kaže da ime potječe od naziva rijeke Naroda koja izvire na ovoj planini. U svakom slučaju, vrh je postao popularan među sovjetskim planinarima krajem 50-ih i otada se Narodnaja smatra mjestom koje treba posjetiti svaki ljubitelj planina koji drži do sebe.
Postoje organizirane ture do ovog vrha koje ne zahtijevaju ozbiljnu alpinističku opremu ni iskustvo, ali ipak morate biti u solidnoj kondiciji.
2. Boljšoj Thač (2368 m)
Boljšoj Thač na Sjevernom Kavkazu je impresivni planinski lanac u parku prirode "Boljšoj Thač", koji je uvršten u popis Svjetske baštine UNESCO-a. Planina koja podsjeća na divovsku srednjovjekovnu utvrdu nije izazov samo za profesionalne alpiniste, nego i popularna turistička destinacija za početnike. Potrebno vam je najmanje četiri do pet dana da upoznate ove prelijepe predjele.
3. Kizil-Tajga (3121 m)
Sveto mjesto za stanovnike ruske Republike Tuve, Kizil-Tajga je najviši vrh Zapadnih Sajanskih planina, koji se uzdiže između veličanstvenog Altaja i doline rijeke Jenisej. Ime ovog planinskog vrhunca na tuvinskom jeziku znači "crvena planina pokrivena šumom", s obzirom da je predio bogato obrastao drvećem. Ovo je udaljeno mjesto koje turisti rijetko posjećuju, tako da predstavlja idealan izbor ako vam je potrebno da nekoliko dana provedete u miru i tišini, bilo po svom izboru bilo po preporuci liječnika.
4. Munku-Sardik (3491 m)
"Vječiti goli vrh" (kako se Munku-Sardik prijevodi s mongolskog) najviši je vrhunac Istočnih Sajanskih planina u Burjatiji. Nalazi se na granici između Rusije i Mongolije, nije lako osvojiv i zahtjeva planinarsko iskustvo. Na nekim dijelovima uspona morate se uspinjati uz stijene i prelaziti ledena polja, a osim toga, tu su i tri ledenjaka, što nećete moći vidjeti na drugim vrhovima Sajanskih planina.
5. Beluha (4509 m)
Najviši vrh Altaja, Beluha je dio "Zlatnih planina Altaja" na popisu Svjetske baštine UNESCO-a. Vrh je stekao popularnost izvan Sibira 20-ih godina 20. stoljeća zahvaljujući srednjoazijskoj ekspediciji poznatog slikara Nikolaja Reriha. On je bio oduševljen ovim nedirnutim predjelima i fasciniran time koliko dugo odjek putuje u ovim planinama. Rusi planinu zovu "Beluha", jer su njezini vrhovi tijekom cijele godine pokriveni snijegom. Usamljeni putnici, članovi sportskih klubova, pa čak i obični turisti rado posjećuju ovu ledenu planinu, ali uspon do vrha nije za početnike. Osvajanje najvišeg vrha Sibira daleko je složenije od obične šetnje po prirodi. Led i velike udaljenosti koje treba savladati ovu planinu svrstavaju među najteže osvojive i stavljaju je u rang vrhunaca Pamirskih planina.
6. Dihtau (5205 m)
Dihtau (u prijevodu "strma planina") je drugi vrh po visini kako na Kavkazu, tako i u čitavoj Europi, odmah poslije Elbrusa. Nije ga lako osvojiti. Poznat je po tome što od penjača zahtjeva tehničku vještinu i nosi opasnost od čestih lavina. Ova planina se nalazi na popisu sedam drugih po visini vrhova na sedam kontinenata, koji, prema mnogima, predstavlja veći izazov za planinara od mnogo poznatijeg popisa Sedam najviših vrhova. Uz azijski vrh K2 i afrički vrh Kenyu, Dihtau alpinistima postavlja teže izazove od svih najviših vrhova na svijetu i često ga iz tog razloga (i odsustva turista) iskusni alpinisti biraju sebi za cilj.
7. Ključevska sopka ili Ključevski vulkan (4850 m)
Najviša planina na poluotoku Kamčatki i najviši aktivni vulkan u Euroaziji, Ključevska sopka nije za ljude plašljive prirode. Također je dio Svjetske baštine UNESCO-a. Procjenjuje se da je vulkan star 7000 godina. On nastavlja rasti u povremenim erupcijama koje se u prosjeku događaju svake treće ili pete godine (posljednji put 2017). Turisti i alpinisti ga često posjećuju kako bi ih prodrmao adrenalin i kako bi uživali u njegovom jedinstvenom pejzažu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
