Osam najopasnijih vulkana u Rusiji

Karimski vulkan, Kamčatka

Sergej Fomin/Global Look Press
Ako planirate obilazak ruskog Dalekog istoka, dobro pripazite, tu se nalaze neki od najopasnijih vulkana u zemlji.

1. Šiveluč (poluotok Kamčatka)

Ulice naselja Ključi, samo 47 kilometara od Šiveluča, bile su pokrivene crvenim pepelom poslije erupcije vulkana u ljeto 2013. godine. Grad je izgledao kao suvremeni Pompeji (mada na sreću nitko nije stradao).

2. Bezimjani (poluotok Kamčatka)


Vulkan Bezimjani (Bezimeni) budi se samo svakih stotinak godina, ali kada se to dogodi, očekuju se katastrofalne posljedice. Kada je eksplodirao 1956. godine, stup pepela je dostigao 35 kilometara visine i nastao je krater u obliku konjske potkove promjera 1,3 kilometara.

3. Saričev (Kurilski otoci)

U prošlosti su otok Matua u različito doba koristile i ruska i japanska vojska. Na sreću, kada je došlo do erupcije 2009. godine, otok je već bio napušten.

4. Ključevskaja Sopka (poluotok Kamčatka)

S visinom od 4754 metra ovo je najviši aktivan vulkan u Euroaziji. Do erupcije dolazi obično svake četiri ili pet godina, ali znanstvenici upozoravaju da je njegova aktivnost posljednjih godina značajno povećana.

5. Karimski (poluotok Kamčatka)   


Kada je iz ovog vulkana 1996. godine prokljuvala lava, snažna površinska eksplozija je izbrisala sav divlji svijet u okolici Karimskog jezera.

6. Ebeko (Kurilski otoci)

Poslije erupcije vulkana Ebeko 1859. godine mnogi sjeverni Kurilski otoci bili su pokriveni sumpornim isparavanjima. Kao posljedica toga, lokalno stanovništvo je patilo od glavobolja i mučnine.

7. Kizimen (poluotok Kamčatka)


Kada je Kizimen eksplodirao 2009. godine, silina erupcije bila je tako jaka da je pepeo pokrio veći dio Kronockog rezervata (10 990 kilometara kvadratnih), koji je jedan od najstarijih u Rusiji.

8. Sinarka (Kurilski otoci)


Ovaj vulkan više ne predstavlja opasnost, ali 1872. godine je izbacio gomilu pepela i lave i potpuno uništio obližnje selo lokalnog Ainu naroda.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće