Zamislite da zimi šećete po šumi negdje u prostranstvima Sibira, a ususret vam ne nailaze medvjedi i risovi, kao što biste očekivali, nego sve sami znanstvenici ili barem studenti. Oni kroz šumu žure na posao i nastavu u nekoliko desetaka znanstvenih instituta. Takva šuma zaista postoji na dvadesetak kilometara od milijunskog grada Novosibirska. Tome je posvećena čak i jedna epizoda sovjetskog televizijskog tečaja ruskog jezika za strance:
"Tata je nakon Tomskog politehničkog sveučilišta 1961. godine prešao ovamo u Institut za automatiku i elektrometriju, a mama godinu dana ranije kao nastavnica književnosti nakon Lenjingradskog sveučilišta", kaže Anastasija Bliznjuk, koja je rođena i odrasla u Akademgorotku, radila tu jedno vrijeme kao psihologinja, a danas je čuvarica njegove povijesti i turistički vodič. "Nekada je to bilo mjesto koje je mladim znanstvenicima omogućavalo socijalnu mobilnost. Upravo se na ovom mjestu čovjek mogao probiti u znanstvenim krugovima, oslanjajući se isključivo na svoje sposobnosti."
Akademgorodok 1978. godine
Viktor Budan, Anatolij Poljakov/TASSAkademgorodok je podignut 1957. godine usred šume kao znanstveni centar Sibirskog odjeljenja Ruske akademije znanosti s naglaskom na fizičko-tehničkim i prirodnim oblastima znanosti. Poznati matematičari Mihail Lavrentjev, Sergej Soboljev i Sergej Hristianovič tada su se obratili rukovodstvu zemlje s ovom idejom i ona je naišla na podršku. S vremenom su se slični "rajoni znanstvenika" – pod okriljem Sibirskog odjeljenja Ruske akademije znanosti – pojavili u Tomsku, Krasnojarsku, Irkutsku, ali upravo ovaj Akademgorodok kod Novosibirska bio je najveći i najprestižniji centar znanosti u SSSR-u.
Akademgorodok 1977. godine
A. Zubcov/SputnikPerspektivni znanstvenici i obični radnici počeli su dolaziti iz čitave zemlje u udaljene i hladne krajeve Sibira. Tu je vladala posebna atmosfera koju nitko nije želio napustiti. "Kod nas postoje primjeri kada su obični zidari i radnici uključeni u znanstveni proces započinjali ovdje studije, posvećivali se znanosti i postajali doktori znanosti", kaže Anastasija.
"Najpametnija ulica na svijetu" – ovako lokalni stanovnici često opisuju Prospekt Lavrentjeva. U njemu se na dužini od oko dva i pol kilometra nalazi preko 20 znanstvenoistraživačkih instituta i laboratorija, pri čemu su objekti projektirani tako da put od posla do kuće obavezno prolazi kroz šumu, a ne šumskim putevima. Ništa nije trebalo skretati pažnju ljudi sa znanosti.
Srce Akademgorotka je Institut za nuklearnu fiziku, u kojem su načinjeni prvi sudarivači za ispitivanje elementarnih čestica. Danas se tu radi na novom sudarivaču pod nazivom SKIF (Sibirski prstenasti izvor fotona). Radi čega je on potreban? Ukratko, za stjecanje novih znanja o strukturi našeg svemira, a to je tema koja zaokuplja suvremene fizičare širom svijeta.
A Institut za arheologiju i etnografiju bavi se proučavanjem porijekla čovjeka i etnogeneze naroda. Zaposlenici instituta su prilikom arheoloških iskopavanja pronašli drevnu Altajsku princezu na visoravni Ukok i dešifrirali DNK ostataka pronađenih u Denisovoj špilji na Altaju. Ispostavilo se da su tamo živjeli potpuno novi predstavnici ljudskog roda.
Znanstvenici iz Instituta za neorgansku kemiju rade na novim materijalima, kako oni kažu, "da bismo iz plastičnih boca mogli praviti flash-memorije."
Na Institutu za citologiju i genetiku stvorena je domaća lisica. U divljini proces pripitomljavanja traje na tisuće godine, dok je sibirskim znanstvenicima bilo potrebno samo 60 (naš intervju s Ljudmilom Trut, koja je inicijatorica ovih istraživanja, možete pročitati ovdje). S pitomim lisicama možete se, inače, družiti u centru mladih prirodnjaka.
Tu je također 2002. godine dešifriran genom komarca koji prenosi malariju, kako bi se u budućnosti napravilo cjepivo protiv njegovih ugriza.
Jedna od ključnih ideja akademika Lavrentjeva bila je u tome da se povežu obrazovanje, znanost i proizvodnja. Tako da ovdje postoji mjesto na kojem znanstvenici osnivaju vlastita poduzeća – Akadempark, otvoren 2010. To je najveći tehnološki park u Rusiji, s preko 330 kompanija u kojima je zaposleno 9 tisuća ljudi. Glavne sfere njihovog rada su IT, biotehnologije i biomedicina, kao i izrada visokotehnoloških instrumenata.
Velike biotehnološke kompanije smještene su u niskim zgradama u europskom stilu i nalaze se u takozvanom "oksfordskom kvartu". Među njima je, na primjer, proizvođač prvog sustava za testiranje prisustva koronavirusa u Rusiji. Dok IT stručnjaci zauzimaju dvije kule od milja poznate kao "guske" zbog karakterističnog oblika.
Trećinu poduzeća u Tehnološkom parku čine startup kompanije za koje su formirani biznis-inkubatori, kako za "piliće", tako i za kompanije u osnivanju.
Jevgenij Demidov se 15 godina bavio istraživanjem bjelančevina u Institutu za citologiju i genetiku. Prije nekoliko godina se odlučio povući iz fundamentalne znanosti i posvetiti se... proizvodnji proteina od običnih kućnih zrikavaca. Dobivanje jestivih proteina od insekata danas je svjetski trend.
"Svi me pitaju kakvog je okusa zrikavac", kaže biolog. "A on nema nikakav okus. Ako probate čisto brašno od njega, možete osjetiti blagi okus sjemenki suncokreta, ali to je praktički čisti protein bez posebnog okusa."
Jevgenij Demidov
Iz osobne arhive"Insekti imaju znatno višu produktivnost od ostalih životinja. Kod njih je izuzetna gustoća uzgoja, znatno veća nego kod drugih životinja, a pritom se radi o vrlo kompaktnoj proizvodnji", kaže Jevgenij. "Naša farma zauzima samo 100 kvadratnih metara."
On se 2021. godine sa samo jednom idejom prijavio u Akademski park i primljen je. U isto vrijeme pronašao je i prvog investitora koji je uložio pola milijuna rubalja. I posao je krenuo. Zasad Jevgenij kao uzorak demonstrira keks od "brašna" od zrikavaca, ali u planu mu je proizvoditi neku vrstu proteina za sportaše. Takav proizvod, prema njegovim riječima, mogao bi se pojaviti na tržištu za nekih godinu dana.
Danas u starom dijelu Akademgorotka živi preko 20 tisuća ljudi, ali ako se računa čitav Sovjetski rajon grada Novosibirska, kojem pripada i grad znanstvenika, cifra je šest puta veća. Zbog visokih cijena stanova, naime, mlade obitelji često se sele u susjedne dijelove grada.
2018. godine na vladinom nivou pse ojavio plan razvoja Akademgorotka. U narednih nekoliko godina planirano je da se u susjedstvu podigne Akademgorodok br. 2 kao nova znanstvena prijestolnica Rusije. Njen centralni projekt bit će SKIF.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
