Pratite naše sadržaje preko ruske aplikacije Telegram! Svi naši najnoviji i najaktualniji tekstovi stižu direktno na vaš pametni telefon! Ako Facebook odbija dijeliti naše objave, uz Telegram smo uvijek s vama!
12. siječnja 2021. godine Telegram je postao druga najpopularnija aplikacija po broju skidanja u SAD-u, a osnivač navedene aplikacije, Pavel Durov na svom kanalu je objavio da je za prethodna tri dana aplikacija dobila 25 milijuna novih korisnika. 38 % novih korisnika živi u Aziji, 27 % su Europljani, 21 % Latinoamerikanci. Još 8 % su stanovnici Bliskog Istoka. Ukupan broj korisnika nadmašio je 500 milijuna.
Broj korisnika Telegrama počeo je rasti nakon što je 7. siječnja blokiran profil američkog predsjednika Donalda Trumpa na Twitteru, Facebooku, Instagramu i drugim platformama. Još jedan čimbenik povećanja broja korisnika bila je nova politika povjerljivosti informacija na popularnoj aplikaciji WhatsApp, prema kojoj se osobni podaci njegovih korisnika daju na raspolaganje Facebooku (koji je vlasnik WhatsAppa). Kasnije je uvođenje novih pravila zbog kritike korisnika odgođeno za 15. svibnja 2021. godine.
"Ljudi se više ne žele odreći privatnosti zbog besplatnih usluga. Ne žele biti taoci tehnoloških monopolista koji izgleda misle da mogu raditi što hoće čim njihove aplikacije dosegnu kritičan broj korisnika", prokomentirao je Durov.
Po čemu se Telegram razlikuje od drugih aplikacija?
Obični i grupni razgovori čine samo mali dio infrastrukture same aplikacije.
Legion Media
Npr., na Telegramu možete pisati tajne razgovorove, povezane s konkretnim uređajem korisnika, što znači da se oni ne čuvaju na serverima aplikacije i po želji korisnika nestaju poslije određenog vremena. Na sve fotografije ili videozapise u tim razgovorima možete postaviti brojač. Kada on istekne, oni će se sami uništiti. Možete napraviti snimku ekrana, ali tada će aplikacija na to upozoriti sugovornika.
Umjesto običnih grupa na Telegramu postoje kanali. Njihova glavna specifičnost je potpuno odsustvo algoritama. U skladu s pristupom Telegrama, korisnici sami kontroliraju svoje korištenje medija, što znači da se sve poruke objavljuju na kanalu u kronološkom redoslijedu. Na aplikaciji nema ni funkcije "discover" koja je popularna kod suvremenih aplikacija. Nove zanimljive kanale možete upoznati ili putem osobnih poruka od prijatelja i drugih kanala ili iz vanjskih izvora. Kanal možete voditi kako javno, tako i anonimno, uz poruke možete uključiti mogućnost za komentare, a uz kanal prikačiti javni razgovor.
Još jedna zanimljiva funkcija je upoznavanje na osnovu lokacije. Npr., nalazite se u nepoznatom gradu, dosadno vam je i želite se s nekim upoznati. Pritisnite sekciju "Kontakti", izaberete opciju "Pronađi ljude u blizini" i pred vama će se pojaviti spisak svih onih koji se nalaze blizu vas (i koji su pristali uključiti tu funkciju). Osim toga, korisnici povremeno prave razgovore za određenu lokaciju, npr., neki muzej, gradski trg ili bar, kojim možete pristupiti, postaviti neko pitanje ili početi komunikaciju s osobom u blizini.
Na Telegramu funkcionira i veliki broj botova, odnosno softverskih robota, koji vam mogu izračunati kurs dolara, pustiti vam pjesmu koju želite direktno u aplikaciji, napraviti osobni izbor vijesti za vas i tako dalje.
Telegram također ima i praktičnu desktop verziju, kao i web verziju, kojima nije potrebna funkcionalna veza s pametnim telefonom, kakva je potrebna kod WhatsAppa i Vibera.
A kome sve to pripada?
Prema službenim podacima, na razvoju Telegrama su radili osnivač popularne ruske društvene mreže "VKontakte", Pavel Durov i njegov brat Nikolaj. Prva verzija aplikacije pojavila se u AppStoreu u kolovozu 2013. godine. Pavel Durov i danas tvrdi da se Telegram razvija i raste zahvaljujući njegovim osobnim ulaganjima (novcu koji je zaradio od VKontakte). 2016. godine u intervjuu za časopis Fortune rekao je da na održavanje aplikacije troši milijun dolara mjesečno.
lukomore.org/Global Look Press
2014. godine Pavel Durov je napustio poziciju generalnog direktora "VKontakte", prodao dionice kompanije i napustio Rusiju. U svom blogu je ovaj postupak objasnio promjenom sastava dioničara društvene mreže 2013. godine. Uoči toga je jedan od dioničara optužio Durova da se bavi osobnim projektom Telegram na štetu interesa društvene mreže.
Prvobitno Telegram čak nije funkcionirao na ruskom jeziku, već je bio usmjeren na ljude širom svijeta. Aplikacija je lokalizirana na ruskom jeziku tek 2017. godine.
Kako je Telegram blokiran u Rusiji?
Legion Media
Iste 2017. godine ruska Federalna služba sigurnosti je tražila od Telegrama da joj preda ključeve za dešifriranje prepiske korisnika osumnjičenih za pripremu terorističkog napada. Predstavnici Telegrama odbili su otkriti ove podatke. Prema njihovom obrazloženju, to je tehnički nemoguće. Zbog toga je 2018. godine Roskomnadzor, tijelo koje kontrolira poštovanje zakona na ruskom segmentu interneta, službeno blokirao Telegram na teritoriju Rusije. Istina, aplikacija je i dalje bila dostupna preko VPN-a, a ubrzo su i njegovi programeri naučili zaobići blokadu tako da je funkcionirao čak i bez korištenja tuđih servisa, ponekad s rijetkim smetnjama.
U lipnju 2020. godine Roskomnadzor je deblokirao Telegram, rekavši da služba "pozitivno ocjenjuje spremnost koju je izrazio osnivač Telegrama da sudjeluje u borbi protiv terorizma i ekstremizma". Kompanija je razvila sustav za sprječavanje terorističkih napada, uspjevši pritom zaštititi sadržaj prepiski, napisao je Durov.
Je li Durov planirao pokrenuti kriptovalutu na bazi Telegrama?
Ne samo valutu. Durov je planirao pokrenuti čitavu platnu blokchain-platformu TON (Telegram Open Network), koju bi činili aplikacija Telegram, kriptovaluta Gram i instrumenti za čuvanje podataka.
Getty Images
Za ovaj projekat Durov je 2018. godine uspio prikupiti 1,7 milijardi dolara od 175 investitora, kojima je obećao da će isplatiti 2,9 milijardi tokena Gram kada budu pušteni u opticaj. Platforma je trebala biti pokrenuta do kraja listopada 2019. godine, ali 11. listopada SEC (The United States Securities and Exchange Commission) je podnio prijavu sudu Južnog okruga New York, optužujući Telegram za nezakonitu distribuciju neregistriranih digitalnih tokena, koje SEC tretira kao vrijednosne papire, a ne kao valutu.
U ožujku 2020. godine sud države New York ocijenio je da Gram nije valuta, nego vrijednosni papir, zabranio je njihovo puštanje i distribuciju investitorima u SAD i cijelom svijetu. Durov je sa SEC potpisao mirni sporazum, prema kojem investitorima treba isplatiti 1,2 milijarde dolara. U svibnju iste godine Pavel Durov je javio da zatvara TON, a u lipnju je isplatio sva dugovanja.
Što će sada biti s Telegramom?
Getty Images
U prosincu 2020. godine Pavel Durov je objavio da će Telegram od 2021. godine početi zarađivati. Prema riječima osnivača aplikacije, proces će biti "nenametljiv". Svi postojeći servisi će za korisnike i dalje biti besplatni, a u razgovorovima neće biti nikakvih reklama. Durov planira zarađivati na dodatnim funkcijama za poslovne timove i za korisnike s većim potrebama, kao što su dodatne naljepnice.
"Ponudit ćemo vlastitu reklamnu platformu za kanale, koja će korisnicima osigurati udobnost i povjerljivost, a nama omogućiti da pokrijemo troškove održavanja servera i prometa na aplikaciji", napisao je Durov na svom Telegram kanalu. Platforma trenutno ne regulira reklame na svojim kanalima.
Nakon te izjave u siječnju 2021. godine nekoliko zapadnih investitora ponudilo je otkup udjela u aplikaciji od 5-10 % za 30 milijardi dolara. Durov je to odbio, objavio je The Bell pozivajući se na svoje izvore.
The Information je objavio da je Durov dobio ponudu da uzme u zajam milijardu dolara, ali da zasad nije donio konačnu odluku o tome. Po mišljenju portala, dug bi se mogao pretvoriti u dionice u slučaju da kompanija izađe na IPO, a novac je neophodan za proširenje i financiranje Telegrama prije njegovog izlaska na burzu.
Ako se aplikacija širi i mogla bi izaći na burzu, znači da im dobro ide?
Ne sasvim. Postoji realan rizik da će Telegram biti uklonjen iz trgovine aplikacija - AppStore. U tom slučaju će im biti mnogo teže širiti korisničku bazu.
Getty Images
17. siječnja 2020. godine američka neprofitna organizacija Coalition for a Safer Web tužila je kompaniju Apple sudu tražeći da se aplikacija Telegram ukloni iz AppStore, objavio je Washington Post.
Prema mišljenju ove organizacije, na aplikaciji su se širili ekstremistički pozivi uoči juriša na Capitol Hill u Washingtonu 6. siječnja 2021. godine, a Telegram nije poduzeo nikakve mjere da ove poruke blokira. Durov zasad nije komentirao tužbu, ali na nju je već reagirao ministar vanjskih poslova Rusije, Sergej Lavrov.
"Čuo sam već da prijete Telegramu da će mu uskratiti mogućnost da pruža svoje usluge. To će biti zanimljivo", izjavio je Lavrov.
Pavel Durov je i sam više puta kritizirao kompaniju Apple. Između ostalog, zbog toga što uzima 30 % od prodaje tuđih aplikacija na AppStoreu. Prema riječima Durova, Apple cenzurira dio aplikacija, nadzire korisnike i tjera autore aplikacija da prikazuju više reklama kako bi zaradili.
Osim toga, Durov je u siječnju 2020. godine kritizirao odluku Applea i Googlea da iz svojih trgovina uklone Parler, aplikaciju popularnu među pristalicama bivšeg predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa. Durov je također pozvao sve korisnike da pređu na Android.
"Apple je opasniji od ovo dvoje, jer može potpuno kontrolirati koje aplikacije koristite, dok na Android možete instalirati aplikacije kao APK-ove. Što se tiče iOS-a, radimo na web aplikaciji s mnogo funkcija i opcija koja će funkcionirati na Safariju skoro jednako glatko kao njegove izvorne aplikacije. To ipak nije isto, ali će funkcionirati u ekstremnim slučajevima ako bude potrebno", rekao je Durov.