Kako projekti vodećeg ruskog tehničkog sveučilišta pomažu u borbi protiv koronavirusa

Peter the Great St.Petersburg Polytechnic University
Profesori i studenti sveučilišta Peter the Great St.Petersburg Polytechnic University govorili su nam o inovacijskim projektima usmjerenim kako direktno protiv koronavirusa, tako i na uklanjanje teškoća koje karantena izaziva u studiranju.

Može li se čovjek baviti primijenjenom znanošću na daljinu? Studenti i predavači sveučilišta Peter the Great St.Petersburg Polytechnic University (spada među 100 najboljih sveučilišta na svijetu prema procjeni TimesHigherEducationa) kažu da za prave istraživače koronavirus nije problem, nego izazov.

Najveće tehničko sveučilište u Rusiji s 34 tisuće studenata (od čega je preko 5 tisuća studenata iz inozemstva) uvelo je nove formate školovanja i znanstvenih istraživanja, uključujući one vezane za borbu protiv infekcije koronavirusom.

Matematički model pandemije

Još sredinom travnja stručnjaci Centra Znanstvene tehnološke inicijative predstavili su matematički model širenja koronavirusa, u kojem su predvidjeli da će epidemija u Moskvi i Peterburgu biti okončana u lipnju 2020. godine. Prognoze su napravljene na temelju podataka o širenju virusa u Kini i Italiji, objašnjava prorektor za inovativne projekte SpbPU-a Aleksej Borovkov.

"Ako je koeficijent širenja infekcije R(t) [on pokazuje koliko ljudi može zaraziti jedan oboljeli] veći od jedan, epidemija se širi. Ako je manji (i to je glavni uvjet za ukidanje restrikcija), onda je epidemija u gašenju. Na vrhuncu je koeficijent odlazio preko 7, a danas je manji od 1, otud pad", kaže stručnjak.

Aleksej Borovkov

Borovkov smatra da su jedan od najvažnijih faktora za obuzdavanje virusa u razdoblju samoizolacije vremenski uvjeti: kada je vani bilo hladno, ljudi su manje izlazili na ulicu i to je spriječilo brzo širenje koronavirusa. Pritom Aleksej Borovkov dodaje da bi do drugog vala širenja virusa moglo doći na jesen, kada počne sezona akutnih respiratornih virusnih infekcija i u velike gradove počnu pristizati studenti, što će povećati broj socijalnih kontakata. Izlaz iz takve situacije mogla bi biti mješovita nastava, u kojoj će studenti birati hoće li prisustvovati predavanjima ili će ih pratiti na daljinu.

Kako bi napravili model za širenje koronavirusa stručnjaci sveučilišta su napravili dva dijagrama obolijevanja: "optimističnu" i "pesimističnu" varijantu, s obzirom na to da su svi parametri vrlo promjenjivi (vremenski uvjeti, broj ljudi na ulicama itd). To im je omogućilo da predvide kritične trenutke u zdravstvenom sustavu (mali broj mjesta u bolnicama, nedostatak respiratora itd.)

Tehnološka platforma za izradu cjepiva

Jedna od ključnih specijalnosti sveučilišta Peter the Great St.Petersburg Polytechnic University je biomedicina, u čijoj osnovi je bazično inženjersko obrazovanje, tj. priprema stručnjaka koji će moći praviti preparate protiv stvarnih bolesti, na primjer, protiv koronavirusne bolesti. Stručnjaci sveučilišta Peter the Great St.Petersburg Polytechnic University danas rade na specifičnoj tehnološkoj platformi zajedno sa Znanstveno-istraživačkim institutom za ispitivanje gripe u Sankt-Peterburgu.

Institut za biomedicinske sustave i biotehnologiju

Pomoću ove će se platforme u budućnosti praviti različiti preparati. Prvi među njima bit će cjepivo protiv koronavirusa na temelju samoreplicirajuće RNK. Prema riječima izvršnog direktora Instituta za biomedicinske sustave i biotehnologiju Andreja Vasina, njezino pretkliničko ispitivanje počet će krajem godine. "U perspektivi naša platforma treba postati nova visokotehnološka baza za izradu različitih cjepiva", objašnjava on.

Stručnjaci Instituta također proučavaju neurološke komplikacije koje izaziva koronavirus i bave se projektima brze dijagnostike bolesti zajedno s europskim kolegama.

Maske za liječnike na 3D printeru

Osim znanstvenih projekata, studenti sveučilišta Peter the Great St.Petersburg Polytechnic University su na praktičnim vježbama u laboratoriju razvili zaštitne maske-štitove za medicinske radnike. Tiskaju se na 3D printeru u laboratoriju FabLab (laboratorij digitalne proizvodnje, u kojem se svatko može okušati u radu na ssuvremenim uređajima i napraviti potrebne dijelove). Za jedan dan studenti mogu proizvesti oko 300 komada.

Laboratorijski rad online

Pojedini online tečajevi na sveučilištu postoje od 2014. godine: program "Otvoreni Politeh" dostupan je ne samo studentima, nego i svima onima koji žele saznati nešto novo o biomedicini, tehnologijama poduzetništva i digitalnoj ekonomiji. Tečajevi su besplatni, a mnogi od njih su dostupni na engleskom jeziku (detaljnije saznajte ovdje). Osim toga, tečajevi Politeha mogu se pratiti i na međunarodnoj obrazovnoj platformi Coursera i na Nacionalnom portalu za otvoreno obrazovanje.

No situacija u kojoj su svi studenti i predavači trebali prijeći na rad na daljinu pojavila se po prvi put, kao i kod drugih sveučilišta.

"Tehničke struke zahtijevaju neposredan kontakt studenta i predavača", kaže Jelena Razinkina, prorektorica za nastavu. "Tako da je nužnost da se svi obrazovni programi realiziraju isključivo na daljinu bila težak zadatak, prije svega psihički."

Jelena Razinkina

Od prvih dana karantene za predavače su organizirane obuke za rad na daljinu te je uspostavljen kanal komunikacije kako bi se mogli otkloniti mogući problemi.

No pojavili su se i neočekivani benefiti: sada se na sveučilište možete upisati na daljinu, što je posebno važno za strane studente.

A na otvorene laboratorijske vježbe koje su se održavale u režimu realnog vremena prijavilo se preko 50 tisuća ljudi. Sudionici pišu programe za upravljanje robotiziranim sustavima (na primjer, u sferi medicine) i provjeravaju ih na realnoj opremi u laboratoriju, ne izlazeći iz kuće. Planirano je da ovaj format rada ostane kao mogućnost i u narednoj godini.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće