Rusija oživjela najmoćniji artiljerijski sustav SSSR-a

Global Look Press
Ova su metalna čudovišta stvorena da pogađaju ciljeve na udaljenosti do 50 kilometara izvan linije fronta i saspu "paklenu kišu" sa svojim granatama s nuklearnim nabojem.

Rusija je krajem travnja dobila prvu seriju artiljerijskih sustava 2S7 "Pion" s grantama kalibra 203 mm koje mogu imati i nuklearne bojeve glave.

Ovaj je oružani sustav s tim taktičkim nuklearnim bojevim glavama stvoren posebno za sasipanje "paklene kiše". Ovo se oružje u kasno sovjetsko doba baziralo na zapadnim granicama zemlje kao još jedno sredstvo nuklearnog odvraćanja.

Artiljerijski sustav "Pion" koristi najveće artiljerijske projektile na svijetu i šalje ih do 50 kilometara izvan linije fronta. Njegovo streljivo uključuje granate s raznim nabojima.

Glavnima se smatraju visokoeksplozivni i aktivni naboji. Prvi teže čak 110 kg sa 17,8 kg eksplozivnog materijala. Nastala eksplozija može u tlu ostaviti krater od pet metara.

Potonji teže nešto manje - 103 kg uz 13,8 kg eksploziva. Pa ipak, oni pogađaju mete još dalje i mnogo preciznije, u usporedbi sa standardnim granatama. Ovaj je aktivni tip streljiva krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća dobio laserski navigacijski sustav. Kako je rekao bivši vojni analitičar lista Izvestija Dmitrij Safonov, taj je tip streljiva doživio niz modifikacija kako bi se prilagodio standardima preciznog naoružanja 21. stoljeća.

"To su skupi naboji koji se koriste samo za precizne udare, kada vojske moraju eliminirati neprijateljske zapovjedne centre, skladišta oružja ili bilo koju drugu vojnu strukturu od velikog značaja. U slučajevima kada vaše vojno zapovjedništvo zna da postoje visoko osigurani ciljevi ili bilo koji drugi podzemni objekti, 'Pion' može upotrijebiti streljivo za razbijanje betona ili čak ono nuklearno", rekao je Safonov.

Kada je i zašto Rusija stvorila "Pion"

Prema glavnom uredniku časopisa "Arsenal Otečestva" Viktoru Murahovskom, Rusija je odlučila "oživjeti" ova metalna čudovišta uslijed najgore ekonomske krize zbog nedavnih promjena u američkoj vojnoj doktrini, koje Washingtonu omogućuju upotrebu nuklearnih naboja "male snage" u borbenim sukobima širom svijeta.

"Ti naboji 'male snage' dio su taktičkih nuklearnih arsenala. Ove su se oružane tehnologije koristile sredinom 20. stoljeća, ali su nakon vojnih testiranja odbačene, jer su predstavljale prijetnju ne samo za neprijateljske ciljeve, nego i za vojsku koja ih koristi. Sada je Washington odlučio svojim vojnicima dopustiti da koriste takve sustave u sukobima u inozemstvu, a rusko je vojno zapovjedništvo moralo reagirati na te promjene i 'oživjeti' neke od projekata 'taktičkog nuklearnog odvraćanja'", kaže Murahovski.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države imaju pandan "Pionu". Sustav je dobio nadimak "Atomska Annie", a ruski je sustav stvoren kako bi mogao odgovoriti kapacitetima američkog čudovišta na terenu.

"Zanimljivo je da se nijedan od ova dva sustava nikad nije koristio na bojnom polju. Deset godina nakon što je stvoren, 'Pion' je pohranjen u skladištima oružja na gotovo 20 godina, sve dok nije donesena odluka o unaprijeđivanju sustava i njegovom vraćanju u naoružanje kao odgovor na moguće prijetnje", napominje Murahovski.

Do kraja sovjetske ere inženjeri su za potrebe vojske stvorili čak 500 artiljerijskih sustava "Pion". Moguće je da će se svi oni u narednim godinama modernizirati i ponovo vratiti u vojne redove.

"Inženjeri su morali zamijeniti sve zahrđale dijelove i instalirati nove navigacijske mehanizme i nove jedinice za napajanje. Moderni 'Pioni' će također dobiti nove optičke i radiokomunikacijske sustave", kaže Murahovski.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće