Kome je Rusija prošle godine prodavala oružje i koja je vojna tehnika u pitanju?

Znanost i tehnologija
IGOR ROZIN
Rusija je po izvozu oružja druga zemlja u svijetu. Najubojitiju rusku tehniku je prošle godine kupila zemlja koja je članica NATO-a.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je početkom travnja sumirao rezultate vojno-tehničke suradnje Ruske Federacije na međunarodnoj razini. Po njegovim riječima, Moskva je u 2019. godini isporučila svojim partnerima naoružanje i tehniku u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Ukupan portfelj narudžbi u travnju 2020. godine vrijedi preko 55 milijardi dolara, a za rusko je oružje zainteresirano oko 100 zemalja diljem svijeta.

"Nama u prilog svakako ide uspješno iskustvo primjene našeg oružja u ratnim djelovanjima. Konkretno, to oružje se sjajno pokazalo u Siriji. Njegova učinkovitost, preciznost, pouzdanost i jednostavnost u rukovanju su kvalitete koje formiraju potražnju na svjetskom tržištu naoružanja", naglasio je predsjednik RF.

Rusija u ovom trenutku zauzima drugo mjesto u svijetu po izvozu naoružanja. Washington je na tom tržištu najveća konkurencija Moskvi. Ruski stručnjaci za oružje tvrde da Rusija sada jača svoje pozicije i na tržištima gdje dominiraju Amerikanci.

"Ruska vojno-industrijska poduzeća stalno dopunjavaju katalog izvoznih proizvoda vojne namjene i dodaju u njega nove modele - sredstva protuzračne obrane (PZO), višecijevne lansere raketa, borbena vozila, sredstva za borbu protiv bespilotnih letjelica i još mnogo toga. Zahvaljujući tim naporima Rusija je tijekom proteklih godina učvrstila svoje pozicije u jugoistočnoj Aziji, na Bliskom istoku i u Africi", navodi se u priopćenju državne korporacije "Rosteh".

Tko je što kupio od Rusije?

U posljednje je vrijeme Moskva napravila preko 630 višenamjenskih lovaca Su-30, kako za ruske Zračno-svemirske snage, tako i za vojske Alžira, Armenije, Kine i Indije.

Najveći broj zrakoplova Su-30 je otišao u Indiju, kojoj je prodano preko 300 ovih letjelica. Pored toga, New Delhi u svom arsenalu posjeduje 41 palubnu verziju lovca MiG-29K/KUB. Taj zrakoplov se toliko svidio Indijcima da rukovodstva dviju zemalja pregovaraju o isporuci još 21 ovakvog lovca, i to po hitnom postupku. U ovoj fazi pregovora nije objavljenja vrijednost ugovora.

Usporedo s tim Moskva pregovara s Kinom, Egiptom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskom o isporuci lovaca Su-35 generacije "4++".

Ankara je prošle godine postala možda i glavni partner Rusije u tom pogledu. Kao članica NATO-a i ključni kupac američkog oružja Turska je 2019. godine među prvima dobila sustave protuzračne obrane S-400 "Trijumf". Ankara je kupila četiri baterije ovih raketnih PZO sustava u vrijednosti od oko 2,5 milijardi dolara.

Svaka baterija ima po četiri samohodna lansera, s po četiri rakete. Dakle, jedna baterija ima ukupno 16 raketa-presretača koje mogu obarati lovce pete generacije i krstareće rakete u radijusu od 200 kilometara.

Ovdje nije uračunat rezervni komplet raketa koji je također obuhvaćen ugovorom i spomenutom sumom, i koji će biti razmješten unutar ovih sastava. Pored toga, ugovorom je obuhvaćeno i nekoliko vozila za transport i punjenje, a također i radari, zapovjedni centar i čitav niz vozila za logistiku. Pored svega toga, u Rusiji će se obučavati turski "raketaši" koji će rukovati ovim sustavima.

Moskva sada pokušava preoteti Washingtonu i Ujedinjene Arapske Emirate, koji su također američki partner. Ova zemlja je početkom 2000-ih kupila preko tisuću ruskih lako oklopljenih borbenih vozila pješaštva BMP-3. Na izložbi naoružanja IDEX 2019 Abu Dhabi je potpisao ugovor o modernizaciji tih vozila vrijedan 2,71 milijun dolara. Teško je reći nešto detaljnije, jer ostali podaci nisu objavljeni.

Usporedo s tim Moskva uporno predlaže Abu Dhabiju svoj novi projekt za zaštitu od bespilotnih letjelica i niskoletećih ciljeva. Riječ je o PA topu AU-220 s artiljerijskim projektilima kalibra 57 milimetara, koji je vrlo učinkovit protiv zračnih objekata.

Moskva je i s Irakom sklopila ugovor o isporuci teških višecijevnih lansera raketa TOS-1A "Solncepek", helikoptera Mi-28N i Mi-35, artiljerijsko-raketnih PZO sustava "Pancir-S1" i tenkova T-90. Sve je koštalo ukupno 1,7 milijardi dolara.