Sovjetsko cjepivo protiv tuberkuloze spašava od koronavirusa? Je li to moguće?

Agencije Bloomberg, Reuters, Daily Mail i The New York Times pišu o BCG (Bacillus Calmette-Guérin) cjepivu koje je u svijetu široko rasprostranjeno već gotovo čitavo stoljeće, i o iznenadnim informacijama da bi ono moglo biti oružje protiv pandemije COVID-19.

U cijeloj Rusiji je to cjepivo obavezno za svu djecu od 3. do 5. godine života (ukoliko nema kontraindikacija). Može li se time objasniti činjenica da u Ruskoj Federaciji još uvijek nema mnogo oboljelih?

Odakle potječu podaci o vezi između BCG cjepiva i koronavirusa?

Prvi put je ta veza spomenuta u istraživanju suradnika američkog Koledža za osteopatsku medicinu. Naime, 28. ožujka se na stranici MedRxiv pojavio preprint njihovog članka gdje se ukazuje na razliku između smrtnosti od koronavirusa u zemljama gdje je BCG cijepljenje obavezno i zemljama gdje se to cjepivo daje po želji ili se uopće ne daje. U ovim drugim zemljama je smrtnost trideset puta veća.

Prema verziji autora članka, time se objašnjava otkud toliko velika razlika u pokazateljima između Španjolske i Portugala. U Španjolskoj je smrtnost znatno veća, a tamo je program obaveznog BCG cijepljenja obustavljen 1981. godine. U Portugalu je obustavljen tek 2017. Isto vrijedi za teritorij nekadašnje Istočne Njemačke, gdje je cijepljenje bilo obavezno i gdje je smrtnost sada manja nego na teritoriju nekadašnje Zapadne Njemačke.

O kakvom cjepivu se radi?

To je jedino certificirano cjepivo od tuberkuloze. Njega svake godine primi 130 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Ako se za presjek uzme stanje iz 2018. godine, to cijepljenje se provodi u 153 zemlje. U razvijenim zemljama je djelomično (samo za djecu iz rizične skupine) ili se uopće ne vrši zbog krajnje niskog postotka oboljelih od tuberkuloze. Sjedinjene Države i Nizozemska, primjerice, nikada nisu provodile masovno BCG cijepljenje.

Pa ipak, u cijelom svijetu svake godine od tuberkuloze umre oko 10 milijuna ljudi. Zbog toga je cijepljenje još uvijek obavezno u zemljama s visokim rizikom. Konkretno, obavezno je u Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoj Africi. Ovo cjepivo ne jamči apsolutni imunitet, no pruža zaštitu u 60-80% slučajeva.

Tko je otkrio cjepivo? Je li ono zaista stvoreno u SSSR-u?

SSSR je bio prva zemlju u kojoj je ovo cjepivo postalo obavezno za sve građane, ali je nastalo u Francuskoj 1919. godine. Napravili su ga znanstvenici Albert Calmette i Camille Guérin, iskoristivši razblaženi iscjedak soja živog kravljeg bacila tuberkuloze. Calmette je 1925. predao cjepivo sovjetskim znanstvenicima da ga usavrše, a ovi su zatim dokazali njegovu učinkovitost. Tri godine kasnije cjepivo je prihvatila Liga naroda.

Štiti li cijepljenje i od drugih bolesti?

Odavno se vrše takva istraživanja. U ovom trenutku se smatra da BCG ima zaštitni učinak u 20% slučajeva lepre. Primjenjuje se i u imunoterapiji karcinoma mokraćnog mjehura, a do 2015. godine se smatralo da je ovo cjepivo učinkovito i u borbi protiv burulijskog čira.

Može li pomoći i u slučaju novog koronavirusa?

Potrebno je obaviti bar istraživanja na fokus grupama. U ožujku se saznalo da će ona biti obavljena u Australiji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Grčkoj. Pa ipak, već je prisutna velika doza skepse kada je riječ o učinkovitosti BCG cjepiva u slučaju koronavirusa. Ako je ta teorija točna, zašto je bilo toliko zaraženih u Kini, gdje je BCG cijepljenje obavezno?

Trajanje djelovanja BCG zaštite nije precizno ustanovljeno. Smatra se da je ona u punoj mjeri aktivna 10-15 godina, nakon čega njezin efekt slabi, i to ukoliko je riječ o cijepljenju djeteta. Cijepljenje odraslih ljudi može imati prilično slab učinak.

Autori istraživanja o vezi između BCG cjepiva i koronavirusne bolesti i sami skreću pozornost na sljedeće: "Različite zemlje imaju različite vremenske okvire BCG cijepljenja i koriste različite sojeve bakterija". Nitko se nije bavio istraživanjem pitanja koji soj učinkovitije sprečava širenje infekcije.

Što kažu ruski liječnici?

"BCG cijepljenje je jedan od načina da se stimulira imunitet. U određenim stanjima to uistinu pomaže. Ali da bi se to ocijenilo, potrebna su kvalitetna klinička istraživanja", kaže farmakolog Nikolaj Korobov, docent Fakulteta fundamentalne medicine Moskovskog državnog sveučilišta.

Sve u svemu, mogući učinak cijepljenja protiv koronavirusa u Rusiji zasad nije prihvaćen u stručnim krugovima.

"Prenošenje infekcije kapljičnim (aerogenim) putem je jedino zajedničko što imaju koronavirus i tuberkuloza. Sve ostalo je nečija fantazija", smatra glavni fizijatar Sankt-Peterburga, primarijus Gradskog tuberkuloznog dispanzera Aleksandar Panteljejev. "BCG cjepivo štiti najviše 10 godina. U odraslom organizmu ono već po definiciji nije živo i zato je neozbiljno govoriti o tome da je stvoren određeni imunitet na koronavirus. Pored toga, u pitanju su potpuno različiti tipovi infekcije. Uopće nije jasno koji mehanizam bi tu mogao djelvoati u oba slučaja."

Ali čak i ako se pretpostavi da je BCG cjepivo djelotvorno, u skorije vrijeme se ne treba uzdati u njega. "Potrebno je dosta vremena da se nakon cijepljenja razvije imunitet. Mala je vjerojatnost da to cjepivo može pomoći u ovom trenutku", smatra imunolog Vladimir Bolibok.