U Rusiji će se do 2025. godine pojaviti prvi kontingent multifunkcionalnih robota koji će u budućnosti zamijeniti čovjeka na bojnom polju, priopćili su ruski mediji, pozivajući se na izvore u vojnoj industriji.
"Marker" i "Uran-9"
Jedan od prvih robota bit će napravljen na platformi "Marker", a po izgledu će podsjećati na umanjenu kopiju borbenog vozila pješaštva.
Ivan Surajev/Sputnik
Prema planu konstruktora, prvi odred "tenkića na daljinsko upravljanje" sastojat će se od pet strojeva koji će biti povezani umjetnom inteligencijom. Svaki stroj će ujedno izvršavati i vlastite specifične zadatke, tako da će u potpunosti moći zamijeniti čovjeka na frontu.
"Ovdje se ne radi samo o borcima s automatom u rukama, nego i o logistici. Primjerice, jedan broj strojeva u odredu igra ulogu operativca koji prati cilj na terenu i razrađuje plan napada. Drugi strojevi će nadopunjavati gorivo, popravljati kvarove na bojnom polju, itd.", rekao je za portal Russia Beyond glavni urednik časopisa Arsenal Otečestva Viktor Murahovski.
Sada se planira roboti "borci" nose streljačko-minobacački modul s bacačima granata kalibra 120 mm. To bi oružje trebalo biti dovoljno za uništavanje neprijateljske žive sile na ukopanim položajima i tehnike sa slabim oklopom u borbama na otvorenom.
Kontingentu robota će iz zraka potporu pružati male bespilotne letjelice s granatama i nevođenim bombama koje će bacati na neprijatelja.
Pored "Markera", Rusija već ima "mini-tenk" koji je vatreno krštenje imao u Siriji. To je robotizirani sustav "Uran-9" na tenkovskoj šasiji.
On pokriva pješaštvo, izviđa teren i čuva vojne objekte. Zahvaljujući raketnim sustavima "Ataka" i "Igla" ovaj robot može rješavati vrlo širok spektar zadataka, primjerice uništavati neprijateljske avione u niskom letu, kao i laku oklopnu tehniku i neprijateljske utvrđene položaje.
Vitalij. V. Kuzmin
Uz sve to, "Uran-9" ima automatski top 2A72 kalibra 30 mm i mitraljez kalibra 7,62 mm. Ova oruđa mogu ispaliti 350-400 projektila u minuti.
Treba reći da nisu svi stručnjaci optimisti kada je riječ o korištenju robota na frontu. Neki od njih kažu da postoji čitav niz pitanja koja konstruktori danas moraju riješiti ako žele napraviti prave borbene robote koji će zamijeniti ljude na bojnom polju.
Problemi s robotima
"Glavni problem svih robotiziranih sustava je potreba za daljinskim upravljanjem. Roboti na frontu ne mogu samostalno donositi odluku o uništenju neprijatelja, a kada je robot pogođen metkom ili projektilom, prekida se njegova veza sa satelitom i robot postaje beskoristan", rekao je za Russia Beyond vojni analitičar lista Izvestija Dmitrij Safonov.
Po riječima ovog stručnjaka, inženjeri sada imitiraju takve situacije na poligonu. Pogađaju robote i dižu ih u zrak, a također promatraju kako ovi strojevi funkcioniraju pod djelovanjem neprijateljskih sredstava za radioelektronsku borbu, tj. sredstava koja bi trebala "isključiti" stroj usred borbe.
Stručnjak ujedno naglašava da se prvi robotizirani strojevi zasad po vatrenoj moći još uvijek ne mogu usporediti s tenkom i borbenim vozilom pješaštva.
"Oni zasad nisu presudni faktor u pojedinačnim borbama niti u ratu. Robot u današnje vrijeme svakako spašava život pripadnika specijalnih službi, ali ljudski faktor će i dalje najviše utjecati na ishod rata. Čovjek će ostati na bojnom polju još nekoliko desetljeća", zaključio je Safonov.