On je u nedavnom intervjuu za Sputnik priopćio da Ruska akademija znanosti i Znanstveno-tehničko vijeće "Roskosmosa" upravo rade na sastavljanju strateške dokumentacije kojom bi trebali "predstaviti svoju viziju angažmana na Mjesecu". Pri tome je važno istaknuti da Moskva pred sobom ima daleko veći izazov od Amerikanaca šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, jer cilj nije samo sletjeti na Mjesec, nego potom i uspostaviti trajno prisustvo na njemu.
Zato je tijekom nedavnog susreta Dmitrija Rogozina s njegovim američkim kolegom, direktorom NASA-e Jimom Bridenstineom, kao jedna od bitnijih tema razmatrana revizija svrhe Međunarodne svemirske stanice (International Space Station - ISS) u cilju doprinosa budućim lunarnim operacijama. Rogozin je potvrdio da je s Bridenstineom postigao suglasnost o "reviziji logike eksperimenata" koji se vrše na ISS-u, što znači da će oni dobiti novu svrhu. Ta svrha će biti postizanje ljudske svemirske autonomije od konstantne potpore sa Zemlje, i to u pogledu zalihe zraka, vode i hrane, kao i popravaka, pa i proizvodnje određenih komponenti.
Ruska svemirska agencija "Roskosmos" u tom cilju namjerava istražiti mogućnost upotrebe lunarnog tla kao resursa za trodimenzionalne pisače, čime bi proizvodnja različitih dijelova svemirskih instalacija bila omogućena potpuno neovisno o opskrbi sa Zemlje. Rogozin je potvrdio da njegova agencija pokušava shvatiti bi li bilo moguće iz zemlje i minerala dostupnih na Mjesecu dobiti prah koji bi se potom 3D tiskom oblikovao u željene komponente svemirskog hardvera. Na taj bi način održavanje lunarnih instalacija i njihovi popravci bili drastično olakšani. Osim toga, Mjesec je bogat snažnim energentom helijem-3, za koji je Ruska akademija znanosti uvjerena da bi se mogao eksploatirati i koristiti kao gorivo za letjelice i druge naprave.
Kako i Kinezi imaju slične planove, moglo bi se dogoditi da se čitav projekt pretvori u veliko euroazijsko pregnuće za "osvajanje" Zemljinog prirodnog satelita. "Ne isključujemo da se naš program za letenje na Mjesec i formiranje znanstvene stanice na njegovoj površini realizira s našim kineskim kolegama", rekao je Rogozin ranije i dodao: "Oni bi nam mogli biti ravnopravni partneri već narednih godina."
"Roskosmos" planira 2021. godine započeti svoju prvu, besposadnu misiju na Mjesec. Njezina svrha bi bilo analiziranje tla i pronalaženje najbolje lokacije za uspostavljanje trajne baze, vjerojatno negdje u blizini polova satelita. Sama baza bi bila potpuno robotizirana i mogla bi autonomno funkcionirati bez izravnog ljudskog prisustva, odnosno svakodnevne aktivnosti na postrojenju bi obavljali specijalizirani roboti, dok bi kozmonauti periodično posjećivali objekt dok se ne steknu uvjeti za trajnije ljudsko prisustvo. Slanje čovjeka na Mjesec je inače u planovima "Roskosmosa" zakazano za 2030. godinu. Do tada će robotizirana baza biti potpuno operativna i spremna za prihvat astronauta.
Nove rakete za nove horizonte
Za ovako veliki pothvat na razdaljini od gotovo 385 000 kilometara od našeg planeta Rusiji će biti potrebna nova transportna sredstva velikih teretnih kapaciteta. I dok se razvoj nove superteške svemirske rakete na kojoj rade RKK "Energija" i RKT "Progres" drži u strogoj tajnosti, Rogozin je nedavno progovorio o planovima razvoja novog lansirnog sredstva iz obitelji "Sojuz" raketa, odnosno o "Sojuzu-5", i to sljedećim riječima: "Rad na raketi 'Sojuz-5' bit će podijeljen u dva pravca. S jedne strane, korporacija 'Energija' će razviti raketu za novu svemirsku letjelicu s posadom (vjerojatno se misli na letjelicu "Federacija", op. aut.), dok će druga verzija ove rakete biti lakša i komercijalnija i nju će razvijati (privatna svemirska tvrtka) S7. Oni će napraviti raketu baziranu na rješenjima za projekt 'Sojuz-5'. Ona će biti jeftinija i moći će se lansirati s pomorskih lansirnih platformi." Spekulira se da je razvoj ovih raketa ustvari samo korak ka pravljenju nove superteške rakete koja bi "Sojuz-5" koristila kao svoje "bustere" u prvoj fazi lansiranja.
alexpgp/Wikipedia/CC BY-SA 2.0
Osim "Sojuza-5", ruska svemirska industrija radi i na razvoju nove modularne rakete "Angara-5", koja bi svoje drugo probno lansiranje trebala imati sljedeće godine, a uvećana je i proizvodnja starih raketa tipa "Proton", čiji će broj lansiranja u narednoj godini biti drastično veći nego do sada.
Reorganizacija svemirske industrije
Kako bi mogla izaći na kraj s novim strateškim zahtjevima i ovolikim obujmom planiranih lansiranja, ruska svemirska industrija će u narednih godinu i pol dana biti podvrgnuta temeljnom procesu restrukturiranja kako bi se proizvodnja svemirskih letjelica i druge opreme uvećala, ubrzala i dodatno kvalitativno poboljšala. "Masovna proizvodnja" je novi slogan "Roskosmosa" u namjeri da zavlada svjetskim tržištem lansirnih tehnologija i ponovno afirmira Rusiju kao svjetskog lidera u kozmonautici.
"Kada imate masovnu proizvodnju, dobivate profitabilnu ekonomiju koja koristi postojeća tehnička i tehnološka rješenja, pa prema tome dobivate i kvalitetu i pouzdanost", rekao je Rogozin ovim povodom. On je potom precizirao da će se raznovrsni entiteti ruske svemirske industrije pregrupirati u tri gigantske korporacije od kojih će jedna biti specijalizirana za proizvodnju raketnih motora, druga za trupove raketa i svemirskih letjelica, a treća za letne i druge instrumente.
"Roskosmos" će u 2018. izvesti ukupno 17 lansiranja svemirskih raketa, dok je za narednu godinu planirano njih više od 35.