Dva nova tipa streljiva dobila su nazive "Bronebojščik" ("Protuoklopnik") i "Monolit", javio je TASS. To će biti vođene i nevođene rakete kalibra 130 mm, napravljene za uništavanje zrakoplova u bunkerima od armiranog betona, kao i za djelovanje po specijalno zaštićenoj tehnici i neprijateljskoj živoj sili.
Bit će dostupne u raznim varijantama s dometom koji će varirati od jednog do četiri kilometra. Uz to, kako je izvor Russia Beyonda iz vojno-industrijskog kompleksa rekao, u ovom trenutku svaka od njih može probiti do šest metara tla, kao i armirani beton debljine do jednog metra.
Rakete će biti predstavljene negdje oko 2020. godine, premda bi ovaj rok mogao biti produžen do 2022. - sve ovisi o tijeku vojnih ispitivanja i unapređivanja u radionicama proizvođača, smatra naš sugovornik.
Proizvođači također rade na izvoznim varijantama bojevih glava. One se neće pojaviti prije premijernog usvajanja osnovne verzije od strane Ministarstva obrane.
Historijat nevođenih raketa u Rusiji
Posljednjih je godina Rusija intenzivno razvijala svoja visokoprecizna oružja: krstareće i balističke rakete različitih dometa. Sve je to oružje koje se može "utjerati kroz prozor" neprijatelju, ali na pravom bojištu lavovski dio "posla na terenu" obave borbeni helikopteri s nevođenim projektilima.
Moskva je po prvi put koristila nevođene raketna zrna (NRZ) tijekom operacija u Afganistanu, od 1979. do 1989. godine. Bio je dovoljan jedan prelet borbenih helikoptera Mi-24 ili jurišnika Su-24 s punim tovarima streljiva takvih raketa da uništenje protivničkih položaja bude zajamčeno, bez obzira na njihovu veličinu.
Svaki takav projektil bi pikirao s visine od jednog i pol kilometra, a samo jedna bojeva glava najjednostavnijih raketa tipa S-8 doslovno je pržila zemlju, sjekla vojnike i tehniku neprijatelja, a šrapneli bi se razletjeli u radijusu od 15-17 metara.
Takvo streljivo, kao i taktika njegove primjene, moglo se vidjeti i u nedavnim ratovima. Primjerice, u Siriji, gdje su ga borbeni helikopteri Mi-24 i Ka-52 koristili kao sredstvo razbijanja terorističkih položaja i teške tehnike prije dolaska ruskih specijalnih jedinica i sirijske regularne vojske.
Međutim, tehnološki razvoj i sigurnosne prijetnje zahtijevaju da Rusija prije svega investira u modernizaciju svojih strateških snaga, i to nuklearnog naoružanja i visokopreciznih sustava (krstareće i vođene rakete). Učinkovitost ovih potonjih pokazala se i tijekom operacija SAD-a i NATO-a na Bliskom istoku. Zato su dotične "nevođene" rakete ostale u zapećku. Premda to i ne čudi, jer one su i takve kakve su bile sasvim dovoljne za ispunjavanje svojih zadataka.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
