U Rusiji postaje sve toplije, i to je loša vijest, kažu dužnosnici Ministarstva prirodnih resursa i ekologije RF. Nedavno je svjetlo dana ugledao izvješće Vlade RF o stanju okoliša u kojem se navodi: "U razdoblju 1976.-2017. temperatura u Rusiji je rasla brže nego u prosjeku na planetu. Prosječna godišnja temperatura u svijetu je porasla za 0,18, a u Rusiji za 0,45 stupnjeva Celzija".
Drugim riječima, globalno zatopljenje je surova stvarnost u cijelom svijetu, no ono se u Rusiji odvija brže nego u drugim zemljama. Zbog čega je tako?
Više nije toliko hladno
"To se događa u sjevernim zemljama, točnije u Rusiji i Kanadi", izjavio je u intervjuu Vladimir Čuprov, rukovoditelj energetskog programa organizacije Greenpeace Russia. "Sve zemlje na sjeveru primjećuju posljedice globalnog zatopljenja brže nego zemlje ekvatora i tropskih regija, jer se permafrost (trajno smrznuto tlo) na sjeveru polako otapa".
U Rusiji (i Kanadi) su zime prije pola stoljeća bile mnogo oštrije. Zimi se temperatura često spuštala do -40 i -50 stupnjeva Celzija svake godine, rekao je Čuprov. Mjesta s ekstremnim hladnoćama i dalje postoje, ali se opća slika promijenila - danas se temperatura zimi rijetko spušta ispod -30 stupnjeva Celzija.
Posljedice
Reklo bi se da je dobro što će jedna od najhladnijih zemalja na svijetu napokon postati malo toplija. Međutim, nije tako. I dužnosnici i znanstvenici se slažu da će promjena klime izazvati (i već je izazvala) mnogo problema u Rusiji. Otopljavanje znači da će biti više oborina i tako će klima postati vlažnija i nepredvidljivija.
Ministarstvo prirodnih resursa i ekologije objavilo je popis mogućih posljedica promjene klime i taj popis bi mogao biti još duži. "Zgrade, ceste i ostala infrastruktura će se brže istrošiti zbog deformacija uslijed promjena temperature i vlage. Veće padaline će vjerojatno doprinijeti bujanju rijeka i pokretanju klizišta, što će uzrokovati potapanje i uništenje obalne infrastrukture."
Ovakav scenarij posebno prijeti južnoj i istočnoj Rusiji, navodi se u priopćenju.
Nejasna sadašnjost, jeziva budućnost
Sve bi se to moglo dogoditi u bliskoj budućnosti, kažu stručnjaci. Zapravo, to se već događa. "Od 1990. do 2010. godine broj opasnih prirodnih pojava je četverostruko porastao. Rastao je otprilike 6-7% godišnje", rekao je 2016. godine za list Rossijska gazeta bivši ministar prirodnih resursa Sergej Donski.
Prema podacima Donskog, Rusija svake godine zbog ekološke štete gubi 4-6% bruto domaćeg proizvoda.
Čuprov naglašava da bi se situacija mogla pogoršati zahvaljujući laganom otapanju permafrosta.
"Mi imamo tisuće kilometara plinovoda. I ti plinovodi i nuklearna elektrana na Čukotki nalaze se u regijama permafrosta", rekao je Čuprov. Otopljenjem u tim regijama povećava se i vjerojatnost industrijskih havarija koje mogu imati i velike ekološke posljedice. Priroda ne poznaje državne granice, tako da će sve što se događa u Rusiji utjecati i na svijet u cjelini, istaknuo je Čuprov.
Tko je kriv?
I u Rusiji, kao i drugdje, vode se žustre rasprave o tome jesu li ljudi izazvali promjenu klime. Skeptici inzistiraju na tome da čovječanstvo ne može tako snažno utjecati na planet, te da se klima vjerojatno mijenja iz nekih prirodnih razloga, a možda je to i obična obmana.
"Doktrina globalnog zatopljenja nije znanost nego ideologija. To je idealna ideologija za globalističku birokraciju koja želi sve kontrolirati", piše novinarka Julija Latinjina u listu Nova gazeta.
Međutim, većina znanstvenika se ne slaže s takvim stavom. "Zasad je znanosti poznat samo jedan faktor koji utječe na klimu u globalnim razmjerima. To su plinovi koji izazivaju efekt staklenika. Na primjer, metan, dušikov oksida i, prije svega, ugljični dioksid. Tijekom prošlog stoljeća nijedan plin nije tako intenzivno izbacivan u atmosferu kroz ispušne plinove kao ugljični dioksid ", kaže Aleksandar Sergejev, znanstveni novinar i član Povjerenstva za borbu protiv pseudoznanosti.
Energija i ekologija
Kao što je poznato, rude koje služe kao gorivo vade se iz zemlje uz oslobađanje štetnih tvari koje ubrzavaju globalno zatopljenje. Prema Čuprovljevim riječima, postoje dva moguća načina borbe protiv globalnog zatopljenja: to je smanjenje količine ispušnih plinova koji se izbacuju u atmosferu, što se postiže prelaskom na izvore energije koji se mogu reciklirati, ili prilagođavanje neizbježnim promjenama.
"U ovom trenutku se i Rusija i svijet, po svemu sudeći, opredjeljuju za drugu varijantu", rekao je Čuprov. "Rusija je na četvrtom mjestu na listi zemalja po količini ugljičnog dioksida koji se izbacuje u atmosferu, što je oko 5% ukupnog oslobođenog ugljičnog dioksida".
To je još uvijek daleko iza Kine koja izbacuje oko 30% i SAD-a koji izbacuj oko 15% ovog plina. Sve to nije dobro za klimu.
Ako velike internacionalne kompanije ne uvedu ozbiljne izmjene, kroz par desetljeća ćemo živjeti u sasvim drugom i daleko opasnijem svijetu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
